Četiri su tipa rodnih grana kod jabuka i prilikom rezidbe trebalo bi da se vodi računa o njihovoj zastupljenosti.
Vreme je rezidbi jabuka, voćke koja najčešće izbegava mrazeve, u poređenju sa kruškama, šljivama i breskvama, koje su, uz jabuku, najviše zastupljene u voćnim zasadima. Jabuke ne vole jaku rezidbu, ali nekada je i ona potrebna.
Duge (vite), krute, naborite i rodni kolači, četiri su tipa rodnih grana kod jabuka i prilikom rezidbe trebalo bi da se vodi računa o njihovoj zastupljenosti.
Jabuka mora da ima četiri do pet skeletnih grana u donjem delu krošnje, tri do četiri u srednjem delu i najviše jednu u vrhu krošnje, zajedno sa provodnicom.
Najbolji uzgojni oblik jabuka je vitko vreteno koje podrazumeva širi donji deo krošnje i uži gornji. Upravo u tom gornjem delu ne treba ostavljati debele grane, već nekoliko dužih jednogodišnjih i dvogodišnjih grančica, dužine 15 do 50 centimetara i jednu provodnicu, na kojoj bi idealno bilo da se nalaze naborite rodne grane, dužine do pet centimetara. Ove dvogodišnje i jednogodišnje grane poželjne su i u donjem i srednjem delu stabla.
Krute rodne grane mogu da se nalaze u srednjem i gornjem delu. Najbolje je da budu pod uglom od 90 stepeni. Rodni kolači, najviše su raspoređeni na skeletnim granama i na sebi nose ožiljke od prošlogodišnjeg roda. Mogu na sebi imati i rodni pupoljak, u slučaju da su se stabla dobro prihranila tokom vegetacije i nakon berbe.
Rezidbom bi trebalo da se skine 30 do 35% rodnih grana iz prethodne godine, kako bi se formirale nove grane, budući nosioci rodnosti. Deblje grane, naročito skeletne, koje se režu nakon četvrte ili pete godine, režu se na "čep" kako bi se podstaklo izbijanje novih grana iz spavajućih pupoljaka.
Višegodišnjim ostavljanjem više jednogodišnjih i dvogodišnjih grana u gornjem delu koje, ako nema rezidbe, vremenom stare i postaju debele, dolazi do stvaranja "kapa" koje vuku previše hraniva i sprečavaju formiranje dovoljno rodnih pupoljaka. Isto se dešava, ako se ne radi letnja rezidba, da se u zimskoj rezidbi ostavi jedna ili dve jače grane u vrhu krošnje, ali i brojni patrljci od ostalih grana, što otežava zaštitu protiv insekata i spora gljivica.
Zbog svega toga svakih nekoliko godina radi se rezidba motornom testerom na jednu bočnu granu i spuštanje visine drveta što može dovesti do gubitka roda. Rešenje je u letnjoj rezidbi tokom koje se odstranjuju vodopije izrasle na mestu jačih rezova u gornjem delu stabla. Najbolje je da se kidaju rukom kako se ne bi stvarali patrljci. Na taj način neće doći do intervencija motornom testerom.
Svaka vodopija koja se nalazi blizu provodnice mora da se odstrani. Rodni pupoljak prepoznaćete po tome što je veći, u odnosu na lisne koji su manji i najčešće se nalaze sa bočne strane grana. Rodni, odnosno, generativni, smešteni su na vrhu grana, a kod nekih sorti, i sa strane.
Tagovi
Autor