Napadaju cvetove i plodove, a velike štete nanose i ptice i glodari.
Najznačajnije štetočine koje se javljaju kao prenosioci truleži plodova leske jesu stenice i lešnikov surlaš, nakon čijih uboda u plodove lešnika dolazi do zaraze sporama gljive Nematospora coryli koje dospevaju u plod i prouzrokuju trulež jezgra.
Veoma česta štetočina lešnika. U stvari, to je pipa smeđecrnkaste boje. Uzročnik je Balaninus/Curculio/nucum ili lešnikov surlaš - masovno se javlja u maju mesecu. Ženka u plod polaže jaje iz koga se izlegne gusenica - crv bele boje. Vrlo često dolazi do opadanja plodova usled zaraze. Larva rupičasto izgrize tvrdu ljusku, izlazi i učauri se u zemlji, gde prezimi. U proleće izlazi imago, hrani se lišćem do polaganja jaja. Ovo je opasna štetočina i zato bi trebalo početi sa borbom protiv nje čim se primeti. Značajno je da se prati pojava i razvitak insekata.
Bakteriozna plamenjača u zasadima leske - suzbijte je bakrom
Tretiranje se obavlja u vreme dopunske ishrane imaga, obično u prvoj dekadi maja meseca. Za hemijsko tretiranje se može koristiti insekticid sa a.m. lambda-cihalotrin i dr. Insekticide uvek koristiti u preporučenim dozama. Od ostalih mera suzbijanja važno je sakupljanje i uništavanje otpalih plodova, obrada zemljišta oko stabala (žbunova), naročito u rano proleće i dr. Preporuka, kao i za sve ostale štetočine, je preparat na bazi a.m. cipermetrina.
Ovo je štetočina (naslovna fotografija) koja napada pupoljke, pa izaziva deformacije. Leskinu grinju, koja izaziva nabrekneće pupoljaka, suzbiti prskanjem sumpornim preparatima (0,3 %), kada se na novom letorastu formiraju tri do pet novih pupoljaka. Kasnije, oštećenje je vrlo karakteristično sa sitnim listićima kao rozeta. Napada obe vrste cvetova, pa je tako direktno ugrožena rodnost. Rese imaju mnogo manje polena, a ženski cvetovi se ne oplođuju.
Prezimljuje u pupoljku i u proleće se seli na mlade pupoljke, a stariji se sasuše. Suzbijanje je efikasno tretiranjem u momentu napuštanja pupoljaka gde je grinja prezimela, a to je u proleće. Suzbijanje se izvodi tretiranjem rano u proleće u fazi pojave mladog lišća, primenom insekticida na bazi a.m. abamektina, u koncentraciji od 0,15 % (15 ml u 10 l vode).
Javlja se na naličju lista. Pri većem napadu može dovesti do defolijacije. Suzbija se u toku vegetacije i preko zime, jer prezimljuje u obliku jaja. Za zimsko suzbijanje se koriste uljni preparati, a u toku vegetacije može se koristiti preparat na osnovi a.m.flonikamid.
Najčešće se javlja Mizocallis corili. Lisne vaši mogu biti štetne. One se suzbijaju piretroidima ili nekim drugim insekticidima. Suzbijanjem navedenih štetočina, suzbijaju se i neke druge koje se u plantaži javljaju. Zaštita lešnika se sastoji iz sledećih tretiranja: jedno zimsko prskanja, zatim prvo prolećno - neposredno pre cvetanja, drugo prolećno - posle cvetanja, treće - oko dve nedelje posle drugog i naredna tretiranja prema potrebi. Tretirati odmah kada se uoči pojava vašiju insekticidima kao što su a.m. acetamiprid 0,013 % (1,3 ml/10 l vode), a.m. deltametrin 0,04 % i dr.
Ukoliko se uoči prisustvo imaga (odraslih) i jajnih legala braon mramoraste stenice (Halyomorpha halys) ili stenice drugih boja na pokriocima, izvesti suzbijanje. Preporuka proizvođačima je da po potvrdi prisustva stenica upotrebe insekticide: a.m. deltametrin, preparat Polux u konc.0,05 % ili a.m. lambda-cihalotrin, preparat Karate Zeon ili Kozak u koncentraciji 0,02 %.
Napominjem da su štete od ptica velike (kukavica, vrane, patke), kao i od glodara, miševa. Posebno su velike štete koje nanose veverice. U jednom gnezdu veverice je pronađeno 129 kg lešnika. U fazi sazrevanja plodova, trebalo bi obratiti pažnju da se plodovi sačuvaju od ovih štetočina.
Tagovi
Autor