Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sadnja voća
  • 16.03.2025. 07:30

Koliko treba da budu duboke i široke rupe za sadnju voća?

Koja je dubina najbolja? 50, 80, 100 centimetara? Ili širina? 40 ili 50 centimetara, možda i više?

Koliko treba da budu duboke i široke rupe za sadnju voća?
Foto: Bojan Kecman
  • 642
  • 78
  • 0

Mnogi voćari, amateri, muku muče da pogode pravu veličinu rupa. Jedno je sigurno. Rupa ne treba da bude preduboka. Voćkama ne trebaju prevelike, odnosno, preduboke i preširoke rupe. Najbolja dubina je od 50 do 60 centimetara, a širina od 40 do 50 centimetara.

Dublja rupa, problem za kalem

Veće dimenzije nisu potrebne zato što veća dubina znači da se na dno rupe može staviti više lopata stajnjaka i NPK đubriva, što nije loše za sadnicu, ali problem može da predstavlja visina kalema, odnosno, spojnog mesta.

Ako je nisko, a kalem mora biti minimalno pet centimetara iznad zemlje, voćka može biti posađena plitko, što dovodi do jačeg rasta izdanaka iz spavajućih pupoljaka i slabijeg rasta voćke. Koren je daleko od hranljivih materija u vidu stajnjaka i mineralnog đubriva.

rupe za sadnju voćaka
Rupa može biti četvrtasta ili kružna

Ako je kalem visoko na sadnici, koren se može spustiti niže, ako je rupa dublja, ali opet mora biti iznad tla. Mnogi voćari kopaju rupe i do 80 centimetara dubine i 60 centimetara širine, što je potpuno bespotrebno jer, osim problema s kalemom, treba mnogo vremena da se takva rupa zatrpa.

Neki voćari malim bagerom kopaju rupe što, takođe, dovodi do teže kontrole dubine rupe i njenog nepravilnijeg oblika, a isto je potrebno više vremena da se sadnica posadi.

Bolje kopati nego bušiti svrdlom

Dakle, dubina 50 do 60 centimetara i širina 40 do 50 sasvim su dovoljne za sadnju jer onda koren ima dovoljno prostora da se nesmetano razvija. Rupa može biti četvrtasta ili kružna i opet su bolje takve rupe nego da se sade u rupe koje se buše svrdlom. Tako bušene rupe obično su dubine i do metar, ali je korenu teže da se probija kroz glatke zidove koje svrdlo ostavi za sobom, nego kada se rupa kopa lopatom.

Projektovanje i podizanje voćnjaka - od prvog do poslednjeg koraka

Biljka koristi više energije, a zbog dubine, korenu su stajnjak i mineralno đubrivo najčešće daleko zbog višeg sloja zemlje koji se stavlja iznad njih.

I da. Najvažnije je da zemlja koja se iskopa bude što više mrvičasta prilikom vraćanja nazad u rupu. Veći busenovi otežavaju razvoj korena.


Tagovi

Sadnja voća Kalem Svrdlo Veličina rupe Najbolja dubina Spojno mesto


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Dipl.inž.poljoprivrede Bojan Kecman specijalizovan je za integralnu i organsku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crvenu ribizlu.