Brže se razgrađuje od stajnjaka, ne sadrži semenke korova po čemu je isti kao i peletirani organski stajnjak.
Zbog rasta cena đubriva, koje su skočile duplo ili čak troduplo, mnogi voćari sve manje koriste onog mineralnog, ali i stajnjaka. U novije vreme okreću se kompostu od šampinjona koji je jeftiniji, a isto tako može da doprinese održavanju rodnosti.
Traktorska prikolica goveđeg stajnjaka, pre izbijanja krize i poskupljenja, koštala je, u nekim područjima, oko 100 KM (oko 6.000 dinara). Ubrzo je cena skočila na 200 maraka, što je postalo neisplativo mnogima, a on je praktično nezamenjiv za ishranu voćaka u čijem uzgoju važi pravilo da koliko iznese hranjiva rodom, toliko treba da joj se vrati.
Prošla, 2022. godina, bila je rodna, naročito kod šljiva i jabuka, zbog čega je važno da se i ove godine stabla pognoje hranivima koja će im omogućiti rodnost. Kompost od šampinjona mešavina je stajnjaka, da li goveđeg, konjskog, kokošijeg ili ovčijeg, i gljiva koje ostanu nakon berbe.
Kompost, jednostavno rečeno, prezri i pošto nema većeg prinosa šampinjona proizvođači ga se moraju rešiti. Ukoliko je reč o većoj proizvodnji često se dešava da se voćarima nudi besplatno, samo da ne stoji po dvorištima ili u krugu preduzeća u kojem se proizvode ove gljive.
I to je jedan od razloga zbog kojeg je u prošloj godini, došlo je do porasta upotrebe ovog komposta u voćnjacima, pa i baštama, a cena mu je, ako se ne nudi besplatno, vrlo povoljna. Količina koja se preveze u jednoj turi iznosi minimalno četiri tone.
Prema iskustvima onih koji su ga koristili, ovaj kompost se brže razgrađuje od stajnjaka, a trava je zelenija na mestima gde je on korišćen, u odnosu na ona gde je primenjeno NPK đubrivo ili stajnjak. Ne sadrži semenke korova po čemu je isti kao i peletirani organski stajnjak.
Kompost od šampinjona sadrži i azot, fosfor, kalijum, kalcijum i gvožđe. Pogodan je za zemljišta koja sadrže više azota jer on sam ga ne sadrži mnogo. Odnos azota, fosfora i kalijuma je 1:1:1.
Ali, sadrži dosta organske materije i dovodi do uspostavljanja boljeg vodno-vazdušnog režima, što opet dovodi do boljeg zadržavanja vode u zemljištu i aktivira korisne zemljišne mikroorganizme.
Takođe, poboljšava strukturu gline u zemljištu i omogućava bolju drenažu, odnosno, brže oticanje viška vode. Sadržaj kalcijuma pogodan je za neke biljke, naročito krušku i paradajz, dok ga jagode i borovnice ne vole jer su one pogodne za kiselija zemljišta.
Tagovi
Autor