Potencijalni rod maline - loš, a izvoznici prošlogodišnju prodaju po 250 dinara

Ovogodišnja sezona maline još nije počela, a izvoznici su već unapred prodali oko 20.000 tona ovog voća iz Srbije. Do ovakve situacije na tržištu, mesec i po dana pre početka nove berbe, došlo je delom zbog manjih raspoloživih količina prošle sezone ali, kako nezvanično saznaje Politika, i zbog loših ugovora određenih firmi koje se bave izvozom i otkupom sa inostranim kupcima iz Francuske, Nemačke, Švedske...

"Kupine su prošle godine otkupljivane po cenama od 30 do 60 dinara po kilogramu, a sada su ih izneli iz hladnjača i prodaju po 200 do 250 dinara i niko ne pita da li su platili porez na ekstraprofit i šta radi antimonopolska komisija", rekao je predsednik Asocijacije proizvođača malina i kupina Dobrivoje Radović za Betu.

U trenutku kad izvoznici prodaju malinu prodaju po visokim cenama, objavljene su i prve procene roda ovog voća u Srbiji, za koji se smatra da će ove godine biti upola manji od prosečnog -  oko 40.000 tona.

Proizvodnja u svetu pala

Radović kaže da je ove godine velika potražnja za crvenim zlatom i da bi ih kupovali, kako Turska, tako i skandinavske zemlje jer je pala proizvodnja i u svetu. U Čileu, koji pripada zemljama najvećih proizvođača maline i gde se završava berba, prinos je, kako je rekao, manji 55 odsto, a proizvodnja je pala i u Poljskoj koja je takođe među pet.

Kako se kineske smrznute maline prodaju kao organski proizvodi iz Čilea?

Stručnjak za jagodasto voće Aleksandar Leposavić rekao je da je ova proizvodnja u Srbiji, ali i u svetu u krizi.

"U Srbiji pod malinom, prema statističkih podacima, ima 24.000 hektara što nije tačno. Manipuliše se podacima i o površinama i o količinama tog proizvedenog voća", rekao je Leposavić.

Istakao je da su u toj proizvodnji pre više godina napravljene greške i da "radna tela koja su 2018. godine, uključujući i Savet za malinu, sačinjena od nekompetentnog stručnog i nereprezentativnog proizvođačkog i prerađivačkog kadra".