Pretraživanje tekstova
U trenutku kad izvoznici prodaju malinu prodaju po visokim cenama, objavljene su i prve procene roda ovog voća u Srbiji, za koji se smatra da će ove godine biti upola manji od prosečnog - oko 40.000 tona.
Ovogodišnja sezona maline još nije počela, a izvoznici su već unapred prodali oko 20.000 tona ovog voća iz Srbije. Do ovakve situacije na tržištu, mesec i po dana pre početka nove berbe, došlo je delom zbog manjih raspoloživih količina prošle sezone ali, kako nezvanično saznaje Politika, i zbog loših ugovora određenih firmi koje se bave izvozom i otkupom sa inostranim kupcima iz Francuske, Nemačke, Švedske...
"Kupine su prošle godine otkupljivane po cenama od 30 do 60 dinara po kilogramu, a sada su ih izneli iz hladnjača i prodaju po 200 do 250 dinara i niko ne pita da li su platili porez na ekstraprofit i šta radi antimonopolska komisija", rekao je predsednik Asocijacije proizvođača malina i kupina Dobrivoje Radović za Betu.
U trenutku kad izvoznici prodaju malinu prodaju po visokim cenama, objavljene su i prve procene roda ovog voća u Srbiji, za koji se smatra da će ove godine biti upola manji od prosečnog - oko 40.000 tona.
Radović kaže da je ove godine velika potražnja za crvenim zlatom i da bi ih kupovali, kako Turska, tako i skandinavske zemlje jer je pala proizvodnja i u svetu. U Čileu, koji pripada zemljama najvećih proizvođača maline i gde se završava berba, prinos je, kako je rekao, manji 55 odsto, a proizvodnja je pala i u Poljskoj koja je takođe među pet.
Kako se kineske smrznute maline prodaju kao organski proizvodi iz Čilea?
Stručnjak za jagodasto voće Aleksandar Leposavić rekao je da je ova proizvodnja u Srbiji, ali i u svetu u krizi.
"U Srbiji pod malinom, prema statističkih podacima, ima 24.000 hektara što nije tačno. Manipuliše se podacima i o površinama i o količinama tog proizvedenog voća", rekao je Leposavić.
Istakao je da su u toj proizvodnji pre više godina napravljene greške i da "radna tela koja su 2018. godine, uključujući i Savet za malinu, sačinjena od nekompetentnog stručnog i nereprezentativnog proizvođačkog i prerađivačkog kadra".
Tagovi
Uzgoj maline Izvoznici Hladnjačari Aleksandar Leposavić Dobrivoje Radović Prodaja Loš rod
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.