Berba jagoda u Srbiji, već 15. aprila, uobičajena je kod porodice Gajić koja se bavi plasteničkom proizvodnjom tog voća i među prvima u državi ga plasira na tržište.
Berba jagoda 15. aprila. Možda zvuči egzotično, ali zaista je izvodljiva. To je dokazala i porodica Gajić iz Koceljeve, koja se godinama bavi plasteničkom proizvodnjom povrća, a u poslednjih nekoliko godina proizvodi i jagode.
Tako Branko Gajić među prvima u državi dolazi do ukusnih plodova jagoda i na tržište ih plasira dok im je cena još visoka, pa tako ostvaruje bolju zaradu nego što bi ona bila kada bi jagode gajio na otvorenom. Na oko 70 ari ova porodica počinje sa plasteničkom proizvodnjom salate, mladog luka, mladog krompira, jagoda, koje su sada aktuelne, a za njima slede, paradajz, paprika i krastavci.
Na ovakvu vrstu proizvodnje Gajić se pre svega odlučio zbog finansijske isplativosti jer sve što ranije plasira na tržište bolje i naplati. Prema njegovim rečima, presudnu ulogu ima izbor sorte, a kada je o jagodama reč, ovaj domaćin se odlučio za sortu Kleri jer ona najranije stiže, a kako kaže, ima i najbolji ukus. Ovu veoma ukusnu jagodu Gajić plasira na pijacu u Koceljevi i to po vrlo visokim cenama, a zadovoljan je i saradnjom sa otkupljivačima koji njegove jagode prodaju na pijaci u Valjevu, a tokom prvih dana otkupa jagodu plaćaju i do 350 dinara za kilogram.
Ipak, sa povrćem situacija nije tako blistava kao sa jagodama. Cena ni približno nije toliko privlačna proizvođačima. Šta je uzrok tome i koje je rešenje problema prema mišljenju ovog proizvođača? Osim toga, otkriva nam i koji su najveći problemi plasteničke proizvodnje, kako nalazi radnu snagu za berbu plodova i kakvi su mu planovi za dalji razvoj ovog vida proizvodnje. Više saznajte u video prilogu koji sledi:
Tagovi
Partner
Vertigo production
