Pretraživanje tekstova
Praćenje štetočine može da se radi feromonskim klopkama, tri do četiri po hektaru, a ako se nakupi desetak leptira onda je vreme za tretman.
Otežani uslovi za zaštitu stabala breskvi od bolesti i štetočina u ovoj godini doveli su do pojave simptoma oštećenja od breskvinog moljca, Anarsia lineatella. Česte kiše dovele su do spiranja depozita što je, u većini zasada, omogućilo ulazak štetočina u plodove.
Breskvin moljac među prvim je štetočinama ovog voća jer se pojavljuje u rano proleće naročito ako su toplije zime. Ne može da se suzbije kada uđe u plod jer larva ide ka sredini ploda hraneći se mesom, bušeći hodnike i ostavljajući izmet.
Na plodu se vidi smola po čemu podseća na šljivinog smotavca. Štetočina ima dve generacije. Prezimljava kao larva koja se u rano proleće hrani pupoljcima i letorastima takođe bušeći hodnike i šteta se najbolje vidi po tome što se vršno lišće uvija i suši.
Može da ošteti više letorasta nakon čega se pretvara u lutku, a nakon desetak dana, razvija se leptir sive boje koji, početkom maja, polaže jaja na lišću. Obično nakon petanestak dana iz jaja se formiraju larve koje se ubušuju u plodove i prave štetu. Plodovi napadnuti moljcem nisu za prodaju jer su puni izmeta, a smola na njima takođe odbija potencijalne kupce.
Nakon dvadesetak dana ishrane u plodovima larve se pretvaraju u lutke koje se pretvaraju u leptire druge generacije, što se dešava u julu i avgustu, ali jaja koja polože razviju se u larve koje ne čine štetu već se spremaju za prezimljavanje u pukotinama kore stabla.
Preparati na bazi ulja, odnosno, zimska i rana prolećna zaštita crvenim, belim ili plavim uljem, može da utiče na smanjenje populacije moljca početkom proleća jer je naročito važno da se spreči prodiranje štetočine u pupoljke i letoraste gde se prvo hrane.
Praćenje štetočine može da se vrši feromonskim klopkama, tri do četiri po hektaru, a ako se nakupi desetak leptira onda je vreme za tretman. Najbolje bi bilo da se deluje insekticidima koji ubijaju parama, ali ih nema mnogo na tržištu pa se najčešće preporučuje prskanje preparatima na bazi deltametrina, dimetoata, diazinona itd.
Tagovi
Breskvin moljac Anarsia lineatella Feromonske klopke Mladari Ulja Šljivin smotavac Smola Sivi leptir
Autor
Više [+]
Dipl.inž.poljoprivrede Bojan Kecman specijalizovan je za integralnu i organsku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crvenu ribizlu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.