Ove sezone ostvario je rod od 4,2 tone, inače najbolji otkako je počeo da se bavi ovom proizvodnjom. Gorak ukus, međutim, na sve to je ostavila prodajna cena.
Iako je lišće na borovnicama djuk, blu krop i blu gold Dragana Grujića iz sela Jelašnica, u Opštini Surdulica, počelo polako da opada i menja boju njegov zasad od oko hiljadu sadnica i dalje deluje moćno. Svaka od njih "pršti" od svežine jer su i posle berbe dobile adekvatne količine vode koja dolazi prirodnim putem iz reni bunara (bunar velikog kapaciteta koji prikuplja podzemnu vodu pomoću horizontalnih drenažnih cevi).
Biće u još boljoj kondiciji čim počne da deluje starter đubrivo, specijalno hranivo sa visokim sadržajem fosfora. Do početka berbe prihraniće ih sa još šest vrsta đubriva koji će omogućiti biljkama da formiraju što bolji rod.
Ovome će znatno doprineti i plavo prskanje na bazi bakra koje će obaviti u novembru, a koje se primenjuje sa ciljem da se dezinfikuju rane na stablu nastale posle opadanja lišća i spreči prodor opasnih patogena u biljku.
Radovi u zasadu borovnica tokom zime: Sečku oko stabala, a na nju foliju
"U novembru krećem i sa krojenjem sadnica, a završavam u martu mesecu. Primenjujem takozvani žbunasti sistem krojenja koji se pokazao najboljim", ističe Grujić i naglašava da je u tom sistemu krojenja najbitnije odstraniti sve suvišne grane iz unutrašnjosti i spolja oblikovati u žbun sa mladim grančicama kada se odstrane sve one suve i stare.
Koliko je krojenje veoma bitno za borovnicu on je naučio na kursu koji je pohađao u okolini Smedereva kada je ušao u ovaj posao. Tada je došao do informacije da dobro negovana sadnica borovnice može da traje pola veka. O tome posebno vodi računa pa je tako ove sezone ostvario rod od 4,2 tone, inače najbolji otkako je počeo da se bavi ovom proizvodnjom. Gorak ukus, međutim, na sve to je ostavila prodajna cena.
Prve količine isporučio je po ceni od 800 dinara za kilogram, a poslednja je iznosila samo 250 dinara. Pedeset odsto roda prodao je kupcu u Velikoj Drenovi, a drugu polovinu nakupcu u Nišu sa kojim već godinama ima izuzetnu saradnju i kada je plaćanje u pitanju. Sa ovim drugim to ide teže.
Ove godine je od njega dobio novac nekoliko meseci posle otkupa, a prošle godine tek mesec dana pre početka berbe. I pored ovakvih poteškoća on nikada nije pomislio da odustane od ove proizvodnje zato što mnogo voli voćarstvo.
Zbog toga se pre deset godina odlučio za proizvodnju borovnice i to u trenutku kada je bilo veoma teško nabaviti sadnice. Prve je kupio u Zapadnoj Srbiji. Kupio je manju količinu zato što nije ispitao pH vrednost zemljišta, ali kada je to obavio i dobio pozitivan rezultat nabavio je još.
Sve njih zasadio je u zemlji, a kada je nakon godinu dana video da ih je napao korov i da zaostaju u razvoju sve ih je izvadio i zasadio u plastičnim posudama. Tada je i video da sa đubrivom koje zasađenim borovnicama prosleđuje preko sistema za navodnjavanje kap po kap dobija veće rezultate.
"Kupio sam posude od 60 litara i u njima zasadio borovnice. Nisam hteo da ih najpre sadim u manjim, a potom presađujem u većim, kao što to neki čine, jer sam želeo da smanjim izdatke i posao”, priča naš sagovornik.
U ovaj posao ušao je bez ikakvog iskustva i zbog toga je bio primoran da u prve tri godine angažuje savetodavca iz Leskovca. On je dolazio jedanput nedeljno na njegovo gazdinstvo i učio ga kako da neguje borovnice, između ostalog i kada da primeni sedam đubrenja koji treba da ga dovedu do željenog prinosa.
"Jedne godine neki ljudi su mi na instaliranom sistemu za navodnjavanje skinuli slavine. Tada mi se isušilo sto sadnica jer nisu imale dovoljno vode”, priča ovaj voćar.
Iako je u ovom poslu postigao mnogo on ne namerava da ostane još dugo u njemu. Kaže da bi voleo da ga prepusti nekome ko će da se njime bavi sa istim entuzijazmom kao on.
Foto prilog
Tagovi
Autorka