Pretraživanje tekstova
Prednosti jesenje sadnje voća su višebrojne, a najznačajnija je da se sadnice bolje primaju, pliće formiraju koren i brzina porasta prvih godina je izražajnija.
Poslednjih godina sve je više zainteresovanih proizvođača za sadnju stubastog voća, naročito jabuka. Šta je razlog tome?
Stubaste jabuke omiljene su i popularne iz više razloga, ali pre svega zato što su veoma dekorativne i zauzimaju manji prostor. Dakle, omogućava se gajenje većeg broja stabala po jedinici površine. Razmak sadnica u redu je 0,5 do 0,7 m, kao i 1,2 metar između redova. Zatim, interesantne su zato što daju rod već u prvoj godini dok se u petoj ili šestoj sezoni prinos ustali na oko 10 do 15 kilograma.
Jedna od prednosti je i ta što se plodovi lako beru sa tako niskih i slabo bujnih stabala. Najviše se sade u dvorištu zato što ne zauzimaju velike površine svojom krošnjom. Rezidba ovih jabuka je minimalna. Trenutno je najveća potražnja za njihovim sadnicama i ima ih osam sorti od kojih su najtraženije: rumeno vreteno, polka, kraljica čardaša, zeleni dragulj, vojvođanski smaragd, đerdan i mnoge druge.
Posle jabuke, najtraženije su stubaste kruške kojih ima samo tri sorte za sada, a povećava se potražnja i ostalih voćih vrsta stubastog tipa. Pomenute sadnice nešto su skuplje u odnosu na obične i mogu da se nabave u svim bolje snabdevenim agro centrima.
Prilikom nabavke sadnica potrebno je voditi računa o izboru sorte pošto je jabuka stranooplodna voćna vrsta što znači da pored osnovne, moraju se posaditi i sorte koji su oprašivači. Preporučuje se sadnja bar tri sorte.
Sadnja voća može da se obavi tokom jeseni, zime ili u toku ranog proleća, ali poželjno je izbegavati je kada je smrznuto i previše vlažno zemljište. Najčešće se taj posao vrši tokom jeseni.
Pre svake sadnje potrebno je na odabranoj parceli uraditi analizu zemljišta, te ako ona ispunjava zahteve voćke, pristupa se samoj pripremi zemljišta. Ta priprema podrazumeva čišćenje, ravnanje, rigolovanje, odnosno, dublju obradu, kao i plitku obradu zemlje. Nakon toga, obavljaju se radovi poput razmeravanja, obeležavanja sadnih mesta, kopanje jama za sadnju i pripremu sadnica za pomenutu operaciju.
Prednosti jesenje sadnje voća su višebrojne, a najznačajnija je da se sadnice bolje primaju, pliće formiraju koren i brzina porasta prvih godina je izražajnija. Takođe izbegava se isušivanje i izmrzavanje korena tokom njihovog čuvanja u zimskom periodu, što sve utiče na viši procenat primitka kada se sadi na jesen.
Kako temperature vazduha nisu ispod nule, ko iz određenog razloga nije obavio pomenuti posao ranije, može još pristupiti sadnji voća.
Autorka
Više [+]
Dipl.ing. poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom. Uvek spremna na nove izazove u oblasti agrobiznisa. U stalnom kontaktu sa poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima proistekla je borba za bolji položaj istih i za borbu agrara uopšte. Iz tog razloga bavi se i agrarnom politikom.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni ra... Više [+]
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede
Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni razvoj opštine Inđija.
U fokusu su bili značaj poluprirodnih travnjaka za održivu poljoprivrednu proizvodnju, očuvanje biodiverziteta i ublažavanje posledica klimatskih promena, kao i savremene prakse koje doprinose očuvanju njihove produktivnosti. 🌾
Predstavljen je i međunarodni Erasmus+ projekat csmartstep (Smart Step – Climate-Smart Steps in Grassland Management), u kojem Institut za stočarstvo učestvuje kao partner. Projekat je usmeren na razvoj inovativnih obrazovnih sadržaja i jačanje kapaciteta stručnjaka za primenu održivih i klimatski odgovornih rešenja u upravljanju travnjacima.
🤝 Konstruktivna diskusija i razmena iskustava još jednom su potvrdile koliko su saradnja nauke i prakse, kontinuirana edukacija i prenos znanja važni za otporniju poljoprivredu i održivi razvoj ruralnih područja.
💬 Šta smatrate najvažnijim korakom ka održivijem upravljanju travnjacima?