Upotrebom insekticida uništavaju se i korisni insekti, a kruškina buva brže se oporavlja i ponovo napada voćke. Zato, ako vidite bubamaru i zlatooku u voćnjaku, nemojte tretirati kruške. Ostavite im prostor da urade vaš posao.
Mnogi voćari su obavili tretman u zasadima u februaru i martu, sa preparatima na bazi bakra kao i sa insekticidima protiv imaga kruškine buve (Psylla sp.). Međutim, duži period visokih temperatura omogućio je i duže polaganje jaja pa se, nakon prolaska kratkotrajne hladnijeg talasa, očekuje napad ove štetočine u vidu lučenja medne rose koja dovodi do prljanja plodova i njihovog slabijeg kvaliteta.
Proizvođačima koji se odluče na primenu insekticida, nije preporučljivo da koriste one na bazi abamektina jer se, sudeći po izveštajima sa terena, štetočina prilagodila na ovu aktivnu materiju koja se koristi godinama, često i prilikom zaštite stabla.
U poslednje vreme sve više su popularni organski preparati, kao i najnoviji insekticid na bazi aktivne materije spinetoram i spirotetramat, koji su naročito dobri za zaštitu od druge i treće generacije. Isto tako, mogu da se primene i sredstva na bazi piriproksifena, bifentrina i slično.
Slabiji napad buve mogu da očekuju poljoprivrednici koji su u februaru primenili kaolinsku glinu, 40 - 60 kg po hektaru/1000 litara vode jer glina iritira krila imaga buve prilikom polaganja jaja.
Ako potraje duže period velike vlage, ne bi trebalo da bude problema u zaštiti jer ovaj štetni insekt ne voli kišu i niže temperature. Odgovaraju mu duži sunčani i sušni periodi što će, verovatno, biti slučaj u ovoj godini. Problem stvara i upotreba azotnih đubriva koja je neophodna kako bi voćke mogle da iznesu rod ali, s druge strane, rast mladara i listova pojačava napad buve.
Postoji još načina, i to ekoloških, da se rešite štetočine. Radi se o tome da se za zaštitu koristi sirće i soda bikarbona. Kombinacija ove dve supstance stvara so koja, uz primenu većih količina vode, isušuje mednu rosu kojom su obložene larve buve i skida ih sa površine lista i grana.
Dovoljno je kilogram sode bikarbone i 10 litara sirćeta (što veći procenat alkohola tim bolje) na 1.500 litara vode. Neki proizvođači koriste ovu metodu za drugu i treću generaciju buve, ali može da se koristi i za larve prve generacije.
Drugi način je potpuno odsustvo primene insekticida. Primećeno je da nije bilo većih šteta od buve u voćnjacima bez obavljenih tretmana insekticidima. Posao su odradile bubamara (Coccinellidae) i zlatooka (Chrysoperla carnea) koje su prirodni predatori larvi buva.
Upotrebom insekticida uništavaju se i korisni insekti a kruškina buva brže se oporavlja i ponovo napada voćke. Zato, ako vidite bubamaru i zlatooku, nemojte tretirati kruške. Ostavite im prostor da urade vaš posao. Neće biti ni lisnih vaši, a napad buve sigurno će da bude beznačajan, naročito na stablima na kojima je odrađena zimska rezidba.
Tagovi
Autor
Bojan Kecman
pre 6 godina
065 742 293. Izvini.
Bojan Kecman
pre 6 godina
075 742 293
Bojan Kecman
pre 6 godina
Duško, 1 litra domaćeg nekuvanog mlijeka na 8-10 litara vode, plus velika supena kašika sode bikarbone, desetak kapi jestivog ulja i pola litre jabučnog sirćeta. Ponavljajte to jednom u 10 dana. Trebalo bi da pomogne.
Bojan Kecman
pre 6 godina
Hvala. Hoću.