"Nije kiselo zemljište jedino što je potrebno za visok prinos borovnice, kao što mnogi proizvođači misle. Važna je i obrada zemljišta, pH strugotine, kvalitet sadnica. Raduje, ipak, da se sve više voćara u Srbiji opredeljuje za gajenje te kulture koja ima otkupnu cenu od 3,5 do 5 evra po kilogramu", kaže dr Aleksandar Leposavić sa Instituta za voćarstvo u Čačku.
U Srbiji se borovnica uzgaja na površini od nešto više od 1.000 hektara. Proizvođači se s pravom plaše da ih ne zadesi ista sudbina kao što je bio slučaj sa proizvođačima malina koji su, nakon nerealne otkupne cene u 2016. godini, u poslednje dve godine počeli da krče malinjake zbog nerentabilnosti proizvodnje.
Dr Aleksandar Leposavić sa Instituta za voćarstvo u Čačku smatra da to ne bi trebalo da se dogodi sa borovnicom: "Borovnica sa prostora bivše Jugoslavije nema konkurenciju u svetu, jer u vreme njenog dospeća na tržištu nema svežih borovnica iz ostalih zemalja i to je ono što nam daje prednost. Osim toga, u okolini Arilja žive svetski rekorderi koji postižu 12-15 kilograma po stablu, pa je borovnica jedna od retkih kultura zbog koje se možemo podičiti da smo među najboljim u svetu".
Vrednost investicije za podizanje 1.000 m2 zasada visokožbunaste borovnice je oko 2.000 evra. Može da naraste i do 2,5 metra visine, a prosečan prinos je od pet do sedam kilograma po stablu. Međuredni razmak treba da se kreće od dva do tri metra, a u redu, 1-1,5 metar. Sadni materijal mora biti sertifikovan. Zemljište čija pH vrednost treba da se kreće od 3,5-5,2 obrađuje se u vidu kopanja rovova i frezanja. Nabavlja se litvanski treset, koji se pokazao kao najbolji, a pH strugotine (oko 140 m3/ha) treba da bude od 4,5-5,2.
"Kada je zemljište oko sadnice rastresito, odnosno kada noga može da 'propadne' u njega, to je znak da je dobro pripremljeno. Koren ne podnosi tvrdo zemljište i 70% korenovog sistema je na 30 centimetara dubine. Mnogi greše i kod dodavanja amonijum-sulfata i uree. Mnogo je 120 grama po stablu. Bolje je što manje, a češće dodavanje", precizira dr Leposavić.
Inače, najpopularnije sorte borovnice su djuk (Duke), blukrop (Bluecrop), spartan, toro i patriot. U poslednje vreme sve prisutniji je i uzgoj borovnice u kontejnerima, ali stručnjaci napominju da, u tom slučaju, sve ispod 60-70 litara treseta i strugotine po kontejneru, je nedovoljno za uspešno gajenje tog voća.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor