Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stare sorte
  • 08.09.2024. 16:00
  • Andraž nad Polzelo, Slovenija

Za više od 60 godina Konrad Brunšek posadio je više od 200 sorti voća

U genetskoj banci porodice Brunšek nalaze se stare sorte voća, uključujući jabuke, kruške, trešnje, šljive i breskve

Za više od 60 godina Konrad Brunšek posadio je više od 200 sorti voća
Foto: Tevž Tavčar/Kmečki glas
  • 149
  • 34
  • 0

U maloj dolini, u selu Andraž nad Polzelo, u slovenačkoj Štajerskoj, nalazi se imanje Brunšekovih, poznatijih kao Jelovšeki. Posetiocu je već na prvi pogled jasno da ovde žive dobre gazde. Porodici Brunšek ovde je dom već više od 600 godina. Sve zgrade i okolina pažljivo su negovani, a stambena kuća izgrađena je 1827. godine. Objekti su okruženi kratko pokošenim travnjacima i zasađenim trajnicama.  

Gazdinstvo nije bilo dovoljno veliko da bi se vlasnik Konrad bavio samo njime, zato je svoje radne godine proveo na poslu, a poslepodne i tokom slobodnih dana uz pomoć porodice bavio se poljoprivredom. U štali su uvek imali najviše devet junica i nekoliko svinja. Junice su uzgajali za prodaju, a svinje za sopstvene potrebe. 

Deda je svoje znanje preneo na unuka

Voćarstvo je na ovim prostorima prisutno već više od 100 godina zahvaljujući tadašnjem učitelju Milošu Levstiku koji je prepoznao mogućnost uzgoja na neravnom terenu. Učitelji su u to vreme imali široko obrazovanje, a, uz podučavanje školaraca, bili su i prvi poljoprivredni savetnici. Seljaci su rado slali decu na nastavu jer su znali da u školi mogu naučiti nešto korisno.

Osnovali su i voćarsku zadrugu, a na vrhuncu rasta prodavali više od 150 tona jabuka i krušaka godišnje.

Jedan od voćarskih entuzijasta tih godina bio je i deda danas 82-godišnjeg Konrada Brunšeka. Igrom sudbine deda je oslepeo, ali Konrad, tada dečak, pratio ga je na svakom koraku i pritom upijao prve savete u vezi sa voćarstvom. 

Konrad sakuplja planski

Voćnjak ovom entuzijasti pruža sreću već više od 60 godina. Zasadio je više od 200 sorti voćaka, uključujući jabuke, kruške, trešnje, šljive i breskve. Većinu svojih stabala uzgojio je sam pripremom podloge i kalemljenjem.

Pločica sa nazivom sorte

Planirano sakuplja stare sorte. Redovno je u kontaktu sa raznim domaćim i inostranim voćarima od kojih dobija informacije o dostupnim kalemima. Čak i ako nema pripremljene podloge, dobijene kaleme ne odbacuje, već ih privremeno kalemi na slobodne grane. Priča da na jednom stablu jabuke mogu cvetati i roditi tri različite sorte.

Pored svega, ceo voćnjak je ogradio kako bi umanjio štetu koju uzrokuje divljač.

Stare sorte zanimljivije od novih

Radi preciznijeg praćenja svako stablo u voćnjaku označeno je pločicom i evidentirano u matičnoj knjizi u koju voćar upisuje sve specifičnosti.

A zašto sakuplja stare sorte? Pre svega zato jer ga zanimaju ukusi i mirisi. Smatra se da su one generalno otpornije na razne bolesti, što ipak nije tačno jer je samo oko 20 odsto njih zaista otporno.

Rezultate svog skupljanja predstavio je četiri puta na posebnom predstavljanju starih sorti voćaka. Zajedno sa porodicom pripremio je temeljan pregled istorije voćarstva. Tom prilikom se u Andražu nad Polzelom okupilo stotine ljubitelja voćarstva koji su se oduševili raznovrsnošću uzgojenog voća.

Prošla i ova godina nisu bile naklonjene njegovom voćnjaku, jer su mraz i grad znatno umanjili rod. Zimsko i prolećno prskanje jedini su oblici zaštite koje koristi.

Njegov rad prepoznat je i u široj okolini, a Opština Polzela dodelila mu je titulu počasnog meštanina.

Stablo jabuke u cvatu

Konrad Brunšek uredio je i mali seoski muzej sa starim predmetima, alatima i nameštajem koji posetioce s lakoćom vraćaju u prošlost. Njega je, otkriva, lakše održavati nego živi voćnjak koji se neprestano menja, raste, kalemi, razvija, ali i umire. Stara stabla treba zameniti novima koja nije jednostavno kupiti u rasadnicima. Sam mora da vodi računa o mladicama i pripremi ih na vreme. Radi lakše obrade kalemi na podlogama 106 ili 107.

Voćnjak je zapravo genetska banka u malom, ali pritom voćar podseća da niko nije obavio genetsku analizu i da su neki nazivi sorti voćaka domaćeg porekla, što može dovesti do manjih nesporazuma.  "Zimska palma" narodni je naziv, a ispravno bi bilo "karmelićanka" ili pak "pucman" ili "osvnik", što su narodni nazivi za "prinčevu jabuku". Pre su seljaci mnogo kalemili radi oplemenjivanja biljki tako da su na putu do susednog sela ili doline odrezali prikladan kalem i doneli ga u svoj voćnjak. Vrsti su dali ime prema donosiocu, susednom selu ili obliku...

Lipa na energetskoj tački

Konrad je iznad gazdinstva uredio i vidikovac. Tik ispod vrha nalazi se i lepa obnovljena kapelica. Tvrdi da ne veruje u razne natprirodne pojave, ali ono što se dogodilo staroj turskoj lipi nateralo ga je na razmišljanje. Pre više od 50 godina grom ju je srušio i potom je na gotovo istom mestu posadio novu, ali nijedna nije uspela. Slučajna posjeta stručnjakinje za bioenergetiku potvrdila je odabir pogrešne lokacije. Nova lokacija bila je energetski prikladnija, a otad na vrhu već više od 30 godina raste lipa.

Lipa na dobroj energetskoj tački

Konrad Brunšek je sakupljač i osoba širokih pogleda na svet koja rado prenosi svoje veliko znanje. U vreme kada ceo svet međusobno postaje sve sličniji, on se trudi da stare dobre stvari ostanu uz nas. 

Tevž Tavčar/Kmečki glas

 

 


Tagovi

Zeleni ZPP Zeleni život Slovenija Andraž nad Polzelo Stare sorte Bioraznolikost Konrad Brunšek Uzgoj jabuke Uzgoj kruške Uzgoj šljive


 

KMEČKI GLAS

Više [+]

Kmečki Glas jedini je specijalizirani tjednik za poljoprivredu u Sloveniji. U suradnji s Agroklubom provodi "Zeleni ZPP, zeleni ŽIVOT" (Green CAP, green LIFE) koji je nadogradnja projekta "CAP – sustainibly friendly", koji su uspješno proveli pod okriljem EU.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Meštani sela Kačulica, Žaočani i Mršinci osnovali udruženje "Ljubav na seoski način" čija je svrha najpre humanitarni rad. O tome čime se tačno bave i koje manifestacije organizuju čitajte uskoro na Agroklub-u!