Izdanci se obično pojavlju nakon pete godine od sadnje krušaka koje su kalemljene na dunji.
Iako se dunja, kao podloga, u svetu koristi više od 50 godina, u našim područjima, rasadničari uglavnom nude sadnice s divljom kruškom, kao podlogom, koja je bujna i iz koje rastu izdanci. Ipak i oni malobrojni koji imaju dunju kao podlogu, trebalo bi da obrate pažnju na izdanke i da ih redovno seku.
Izdanci se obično pojavlju nakon pete godine od sadnje krušaka koje su kalemljene na dunji.
Ima nekoliko vegetativnih podloga dunje, koje su slabo bujne, do srednje bujne podloge za krušku. Reč je o podlogama dunja MA, MC, Adams, Sydo, BA 29, Pyrodwarf. Iz ove poslednje ne rastu izdanci.
Zajedničko im je da su ojetljive na povećan sadržaj kreča u zemljištu, uglavnom su tolerantne na Erwiniu amylovoru, odnosno, bakterijsku palež voća, ali nisu tolerantne na mrazeve. Kruška na sejancu otpornija je na rane prolećne mrazeve.
Kruška na dunji ranije stupa u rod, plodovi su krupniji ali nisu podudarne s nekim sortama krušaka, pa je potrebna međupodloga, na koju se kalemi željena sorta. Razmak sadnje, u redu, može da bude pola metra, pa se po hektaru može posaditi i više od 5.000 stabala.
Ispod kalema, iz spavajućih pupoljaka, tokom vegetacije i nakon berbe, dolazi do rasta izdanaka koji mogu da dostignu i visinu od metar i po. Ovo se dešava kada se, u više navrata tokom vegetacije, stabla prihranjuju KAN đubrivom.
Dovoljna je jedna prihrana, u proleće nakon cvetanja, ne više. Izdanci uzimaju hranu stablu zbog čega dolazi do slabijeg formiranja rodnih pupoljaka za narednu godinu.
U stvari, rastom izdanaka dolazi do rasta stabla dunje koja ima čvrsto tkivo i nije laka za rezidbu. Takođe, sitne, oštre, grančice mogu da budu neprijatne za rezače prilikom rezidbe stabala. Ako je izdanak, dugačak, debeo i elastičan, može da povredi rezača koji ne nosi naočare. Uklanjanje izdanaka trebalo bi da se obavlja tokom sezone, a najkasnije tokom rezidbe.
Bilo bi dobro da se obavlja češća dezinfekcija makaza jer su dunja i kruška osetljive na bakterijsku palež voća, a posle rezidbe, obavezno bi trebalo da se obavi i prskanje sredstvima na bazi bakra. Najbolje je da se upotrebe sredstva sa bakarnim hidroksidom, jer se duže zadržavaju na površini stabla.
Tagovi
Autor