Tokom toplotnog talasa pobrinite se da zalivate svoje biljke u pravo doba dana, kako ne bi doživele stres i kako ne bi došlo do propadanja, pojave bolesti ili štetočina
Podne, jutro ili veče, postoje mnoge teorije o najboljem dobu dana za zalivanje biljaka. Dok se temperatura penje, treba voditi računa da to uradite na ispravan način, kako biljke ne bi doživele vodeni stres.
Biljke koje nisu u posudama najviše će imati koristi od zalivanja ujutro ili uveče, kada se kapljice najbolje upijaju u zemlju, a opšti savet stručnjaka je da izbegavate zalivanje na jakom suncu, jer će voda ispariti pre nego što može pravilno navlažiti tlo.
Ujutru zemlja još nije pregrejana, rashladila se tokom noći, kao i same biljke. U ovom delu dana tečnosti u biljnom tkivu krenu naviše, veća je usisna moć i veća iskorišćenost vode koju dodajemo. Tokom večeri površina zemlje i biljke se hlade, manji je vodeni stres, ali u ovom razdoblju mala je njihova usisna moć, jer se biljne tečnosti kreću prema korenu.
One koje rastu u posudama će vrlo brzo potrošiti vodu, pa je preporučljivo premestiti ih u senu ili je potrebno zalivanje nekoliko puta dnevno.
Obratite pažnju na temperaturu vode. Naime, ona iz bunara može se koristiti ujutru, a uveče izbjegavajte zalivanje hladnom vodom jer je zemlja još topla, pa je treba mešati sa toplijom ili odstajalom. Ukoliko je voda suviše hladna ili vruća, može doći do propadanja useva, pojave bolesti, lošijeg kvaliteta i na kraju do manjeg roda. Najpogodnija temperatura je zmeđu 20 i 25ºC. Omogućava razgradnju hraniva u zemljištu, dobro usvajanje i zasićenost kiseonikom.
Najveću pažnju posvetite biljkama u hladovini i onima iz hladnijih ili vlažnijih područja koje su slabije prilagođene temperaturnim šokovima.
Pripazite i na način zalivanja. Na primer, paradajz ne podnosi da mu se listovi i stabljike kvase jer se u tom slučaju na njoj brzo razvijaju opasne bolesti koje dovode do propadanja. Sa druge strane, kupusnjače vole da ih zalivate i okupate po listovima, posebno kupus.
Preterano zalivanje dovodi do preterano vlažne zemlje koja truli korenje biljaka, sprečavajući ih da upijaju kiseonik i hranljive materije. To će se ogledati u mlohavim, obešenim listovima koji požute i na kraju otpadnu. Da do toga ne bi došlo, biljkama u posudama osigurajte odgovarajuću drenažu i presadite ih ako je potrebno. Pustite da se previše navlažena biljka osuši pre ponovnog zalivanja.
Proverite željeni nivo vlage za svoju biljku i umesto zalivanja prema utvrđenom rasporedu, stavite prst u zemlju na oko 2,5 cm kako biste znali kada treba vodu. Takođe, savet je da uvek ispraznite posude za sakupljanje tečnosti nakon zalivanja.
Tagovi
Autorka
