Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Biodiverzitet
  • 22.05.2020. 16:30

Na koji način usitnjenim posedima i pravilnom kosidbom činimo sebi uslugu?

Fragmenti šumaraka i živica treba da postoje između poljoprivrednih površina. Kako za ptice, ove parcele su značajne i za insekte koji su polinatori i time aktivno pružaju ekosistemsku uslugu, smatra doktorand ekologije Lea Velaja.

Foto: JumpStory
  • 316
  • 180
  • 0

Koliko je priroda i živi svet u njoj u međusobnoj neraskidivoj vezi, mnogi su primeri. Jedan od njih koji je naročito važan za poljoprivredu jeste značaj ptica i njihovih staništa u blizini useva. O ovome na Svetski Dan biodiverziteta govorili smo sa doktorandom na novosadskom Prirodno-matematičkom fakultetu Departmana za biologiju i ekologiju Leom Velajom.

Među korisnim članovi agrobiocenoze za čoveka, odnosno poljoprivrednog proizvođača su ptice grabljivice i lisice, jer u proseku pojedu najviše štetnih članova agrobiocenoze.

Ptice grabljivice važne za poljoprivredu

"Ptice grabljivice su izuzetno važni članovi održavanja balansa broja populacije glodara, koji se karakterišu kao štetočine na poljoprivrednim usevima. Tokom gnezdeće sezone one se intenzivnije hrane, te u tom periodu desetkuju populaciju glodara. Vrste koje mogu često da se vide su mišar - Buteo buteo, obična vetruška - Falco tinnunculus, kukumavka - Athene noctua", kaže Velaja.

Ostavite šumarke i živice između njiva

Glavno pitanje je kako ih sačuvati i njihovo prisutvo koristiti umesto na primer, insekticida? Mnogi stručnjaci ekologije smatraju da će postojanjem mozaičnih staništa i nekrčenjem šumaraka, najpre doprineti, povećanju populacije korisnih ptica u poljoprivredi. Tačnije, ekologija pod terminom 'mozaičnost staništa' podrazumeva više različitih tipova staništa (njive, pašnjaci, livade, fragmenti sa žbunjacima i drvećem).

EK predlaže: Manje pesticida i đubriva, ali i podsticaji za organsku proizvodnju?

"U potpunosti podržavam koncept takvog staništa, koji daje šansu svima za opstanak. Ovaj scenario je malo neverovatan, gledajući samo Evropu gde je uvedena CAP politika, u potpunosti se gubi značaj ovog koncepta. Intenzivna poljoprivreda dovela je do drastičnog pada u brojnosti populacija ptica svih grupa. Mišljenja sam da poljoprivreda može da pruži dobre rezultate, a da ne bude intenzivnog karaktera."

Tako razmišljaju i drugi stručnjaci iz oblasti ekologije, ali i poljoprivrede, pa iskustva pojedinih zemalja pokazuje da poljoprivreda i na manjim gazdinstvima može biti jednako uspešna i unosna. Ono što odbija ptice osim velikih tabli parcela na kojima se najčešće ne ostavljaju živice sa rastinjem, jeste i 'agresivna' mehanizacija kojom se sprovodi kosidba za vreme gnezdeće sezone, smatra naša sagovornica.

"Fragmenti šumaraka i živica treba da postoje između poljoprivrednih površina, jer predstavljaju sklonište, mesto za gnežđenje, mesto sa ishranu, budući da ove fragmente naseljavaju insekti. Kako za ptice, ove parcele su značajne i za insekte koji su polinatori i time aktivno pružaju ekosistemsku uslugu", smatra Velaja.

"Kositi kruženjem, a ne linijski"

Pitali smo, na koji način mogu da se privuku ptice, a da se ostvare sve agrotehničke mere u poljoprivrednoj proizvodnji?

Zašto je važan prvi otkos lucerke?

"Najpre, treba uspostaviti i održavati postojeća mozaična staništa, redukovati upotrebu pesticida, koristiti organske pesticide ili biološke predatore. Zatim, uspostaviti režim košenja na pravilan način, od centralnog dela kruženjem (ne linijski), kako bi životinje mogle da pobegnu, kontrolisati rane useve, zbog gnezda koja se nalaze u zemlji. Važno je izbegavati postavljanja otrovanih mamaca za divlje životinje, jer ti mamci postaju plen grabljivica koje su zapravo regulator brojnosti sisarskih štetočina", kaže sagovornica Agrokluba i dodaje da treba izbegavati primene intenzivne ispaše, sa težnjom ka pomeranju mesta ispaše.


Tagovi

Ekologija Ptice u poljoprivredi Lea Velaja Živice Šumarci Usitnjeni posedi Prirodni regulatori Štetočine Intenzivna poljoprivreda


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...