Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prehrambena kriza
  • 07.05.2020. 15:00

Hrana se baca, a ne stvaramo nove zalihe - popusti čvor, majstore Pero!

Hrana se baca jer nema gde da se proda, a ni skladišti. Jedu se zalihe proizvedene ko zna kada. Ne stvaraju se nove, jer se hrana baca. I tako u krug.

Foto: Depositphotos/nilaya
  • 166
  • 7
  • 0

"Petar Petru plete petlju" - ova brzalica mi jedina pada na pamet kao zaključak na vesti o krizi u prehrambenom sektoru. Frustracija koju izaziva razmrsiti, na primer, kanap za vezivanje paradajza, mala je maca naspram onoga što se u svetu događa nakon što nas je sve do jednog pogodila pandemija virusa korona.

Čovek bi svakoj temi mogao ponaosob da se posveti, jer iza svake stoje ljudske sudbine, imenom i prezimenom, kreditom, hektarima zemlje, brojem stoke...

Čitav svet je stao, a hrana se i dalje proizvodi

Nakon što smo pisali kako su proizvođači u Kanadi i SAD-u primorani da obave eutanaziju svinja jer su pogoni za preradu i pakovanje mesa zatvoreni, ubrzo je stigla vest kako u najmoćnijoj zemlji sveta raste broj izdatih lovačkih dozvola - ljudi imaju vremena i novca, a meso u prodavnici ne mogu da kupe, jer životinje nema ko da zakolje, prerađuje i pakuje. Istovremeno, nakon trgovinskog rata između SAD-a i Kine, a onda i mirenja, SAD u najmnogoljudniju zemlju sveta izvozi velike količine svinjetine. Samo u prva tri meseca ove godine izvezli su preko 280.000 tona, što je više od 300 odsto u odnosu na isto razdoblje 2019.

Eutanazija svinja jer su industrije mesa prestale s radom?

Još pre mesec dana pisali smo o engleskim farmerima koji prosipaju mleko, jer su ostali bez otkupa. U Holandiji su već krajem marta lukovicama lala hranili stoku. Naši su se poljoprivrednici našli pred zidom u onom trenutku kada je pala odluka o zatvaranju pijaca.

Istrunuće 5.000 tona sira?

Italijanski vinari razmatraju ideju o destilaciji vina lošeg kvaliteta kako bi ga pretvorili u etanol i na kraju, da skratimo priču, dezinficijens. Rekao bi naš narod, samo neka se ne baci. Ko nikada u životu nije posetio vinograd, podrum, razgovarao s nekim vinarom, ne može ni da zamisli kakva se alhemija krije iza tog posla - pa makar se radilo o vinu lošeg kvaliteta. Neka ga, eno vino završilo u spreju za ruke, nek' se nije bacilo.

Prosipaju mleko: Kriza prisiljava farmere na radikalne poteze

Belgijski farmeri mole i kume svoje građane da povećaju konzumaciju prženih krumpirića jer će im da im propadne 750.000 tona krompira nagomilanih u skladištima.

Na red je došao i sir. I to onaj prvoklasni. Francuski proizvođači ovog delikatesa upozoravaju da su zatvaranje restorana i pad međunarodne trgovine uzrokovali pad prodaje sireva za 60 posto! Čak bi 5.000 tona sira moglo da istrune, izjavio je ovih dana Majkl Lakost, predsednik udruženja CNAOL koje okuplja francuske proizvođače sira.

Britanci su u uzgajalištima nagomilali rečnu pastrmku uzgajanu 18 meseci koju nemaju gde da prodaju niti da skladište.

Papa Franjo upozorava na iskorištavanje radnika

Da ne pričamo o bojazni kako će na poljima propasti rod kog zbog nedostatka radne snage neće imati ko da bere. Ne zato, jer narod ne želi da radi, o, itekako želi, posebno oni koji su izgubili poslove u ugostiteljskom i sličnim sektorima, nego zato, jer do tog posla zbog zatvorenih granica fizički ne mogu doći. Onda nam Papa Franjo otkrije i drugu stranu ove medalje juče upozorivši kako virus korona ne može biti izgovor za eksploataciju radnika, najčešće migranata na farmama.

Šta si Papo rekao? O da, proteklih je nedelja u Italiji došlo do niza hapšenja vlasnika farmi i upravnika koji zapošljavaju i nadziru radnike na terenu. Oni koji iskorišćavaju sirotinju za sitne pare, najčešće migrante. I šta je najgore, oni su najčešće i sami migranti.

Ne stvaramo nove zalihe

Da, još više smo se zapetljali. Sigurno znaš onaj osećaj kada vučeš jednu stranu i još više zatežeš čvor.

Hrana se baca jer nema gde da se proda, a ni skladištiti. Jedu se zalihe proizvedene ko zna kada. Ne stvaraju se nove, jer se hrana baca. I tako u krug.

Popusti malo čvor, majstore Pero!

Ono što mi zvoni kao rešenje za odmotavanje Petrove petlje su - kratki lanci snabdevanja. Što je kanap duži, to je veća mogućnost da se jače zapetlja. I obrnuto.

Dakle, imaš koji hektar zemlje i svoje malo tržište u kom nećeš da zavisiš od velikih klanica, prerađivačke fabrike, pijace, trgovine, spoljnotrgovinskih veza. Gde ćeš moći na nedeljnom ili mesečnom nivou da isporučuješ narudžbine direktno do potrošača. Ili više njih, kao što to sada radimo na fejsbuk grupama. Utopija? Da, za nas ovde i sada, ovo je utopija. No, ako je ova pandemija ičemu trebalo da nas nauči, onda je to da moramo da znamo i možemo sami sebi da obezbedimo hranu, smanjimo lance snabdevanja, a time i utrošeno vreme, energiju, novac.

Svako zlo za neko dobro: Šta možemo da naučimo od slučaja korona virusa?

Previše smo se upetljali. Zato na ovu krizu gledajmo kao na makaze koje su potrebne kad čvor više niko ne može da odreši. Makaze će ukloniti nepotrebno, a onda ćemo ostatak odmrsiti sami. Polako. Kao zalog onima koji dolaze i kojima smo dužni da ostavimo bolji svet.


Tagovi

Prehrambena kriza Dizgine Bacanje hrane Stvaranje zaliha Kratki lanci snabdevanja Virus korona Pandemija


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.