Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Opomena ili putokaz?
  • 27.12.2024. 12:00

Paori, naredna godina će biti bolja! Zašto? Od ove ne može biti gora

Poštovani poljoprivrednici, ono što vas verujem najviše frustrira jeste jedan opšteprisutan apsurd da u periodu kada se hranimo skupom hranom imamo vrlo jeftine primarne proizvode.

Paori, naredna godina će biti bolja! Zašto? Od ove ne može biti gora
Foto: AK grafika
  • 346
  • 53
  • 0

Poštovani, gotovo sam siguran da se bar jednom u vašem privatnom druženju u društvu pojavio neko ko će na svaku ispričanu priču imati repliku koja počinje rečima "Ma nije to ništa. Evo meni se desilo..." Naravno, takav "neko" je u početku interesantan za celu ekipu, ali posle postaje dosadan i čak doveden u sumnju da pomalo tim svojim senzacionalizmom blago "zaobilazi istinu".

Počinjem da verujem da će upravo ova retrospektiva dešavanja u poljoprivredi u protekloj godini, moći za nekih 15 ili 20 godina da posluži kao replika na neku paorsku priču upravo rečima: "Ma nije to ništa! Sećam se 2024. godine....", samo što će ta replika biti istinita, ma koliko neverovatno delovala. Pa, kako red nalaže, da počnemo od početka.

Popis poljoprivrede

Sam početak godine - sve nas koji se bavimo poljoprivredom na ovaj ili onaj način porazili su objavljeni rezultati popisa poljoprivrede. Gotovo svi parametri popisanog zemljišta, imovine, ljudskih i stočnih resursa pokazuju nam da je naša poljoprivreda u značajnom padu. Popis nam plasira podatke zaključno sa decembrom 2023. godine koji se upoređuju sa podacima iz ankete sprovedene 2018. godine.

Korišćenog poljoprivrednog zemljišta imamo manje za 6,3 odsto u odnosu na referentnu 2018. godinu. Za samo pet godina naši paori imaju na raspolaganju za 6,3 odsto manje zemlje za obradu.

Gazdinstvo u Srbiji na 6,4 ha, sa jednim govedom, pet svinja i tri ovce?

Ali, "nije to ništa…", pogledajmo samo kako nam izgleda stočni fond. Stočni fond je najblaže rečeno desetkovan. Stočari svoj prihod temelje na sve manjem broju stoke od koje proizvodimo meso, mleko, jaja… Broj grla goveda je pao za 17,7 odsto, svinja za čak 30,7 odsto, ovaca za 5,4 odsto, koza za 31,5 odsto i živine za 5 odsto. Da podsetim: za samo pet godina.

Na kraju, da ipak malo "zasladimo" ovu gorku istinu podatkom da je broj košnica pčela imao rast 38 odsto. E, sada da vidimo ko će eksploatisati ove resurse i iz njih pokušati da prehrani stanovništvo i obezbedi neki izvozni višak. To je 1.150.653 poljoprivrednika stalno zaposlenih na svojim gazdinstvima, što je u odnosu na 2018. godinu manje za 14 odsto. Za fotorobot našeg prosečnog paora trebalo bi nam mnogo podataka, ali onaj verovatno najbitniji jeste podatak o prosečnoj starosti nosioca poljoprivrednog gazdinstva koji iznosi 60 godina!?

Nameće se jedno logično pitanje: Kako i koliko je čovek starosti 60 godina, sa prenetim znanjem tradicionalističkog pristupa obrade zemlje i uzgoja stoke spreman da prihvati nove tehnologije, koristi digitalne alate, prati svetska i domaća tržišta…? Ali "ni to nije ništa", ako uzmemo u obzir podatak da je novosadski Poljoprivredni fakultet upisao broj studenata koji je ispod "crte" predviđenog broja studenata "na budžetu". Posle svega, moramo se zapitati: Ko će voditi našu poljoprivredu u neke nove tehnološke revolucije ?

Pala kiša, stigao i novi ministar

Proleće nam donosi nadu i optimizam da ćemo imati dobru proizvodnu godinu. Pala je toliko blagotvorna Đurđevdanska kiša, a usevi se oporavili od sušne zime. To je bila lepa dobrodošlica za novog ministra poljoprivrede. Vlada Srbije je konstituisana 2. maja 2024. Za ministra poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva imenovan je Aleksandar Martinović, diplomirani pravnik iz Rume.

Novi ministar poljoprivrede od maja 2024. (foto: Vedran Stapić)

Nećemo da pominjemo onaj kriterijum za uposlenike u Ministarstvu poljoprivrede, navedenog u tekstu od pre dva meseca. Sećate se?

Nikada ranija žetva pšenice

Juni, poslednji prolećni ili prvi letnji mesec, svejedno, ali žetva pšenice je obavljena nikada ranije. Hajde da vidimo kako je izgledao zadat nam "domaći zadatak": Kako da maksimalno "izvučemo" iz postojećih potencijala najviše što možemo.

Pšenica je elegantno "pobegla" od rizika nepovoljne letnje klime i donela nam sasvim dobar prinos, čak bolji nego prethodne godine. Prinos od 5,3 tone po hektaru je istorijski jedan od najboljih hektarskih prinosa ove žitarice kod nas.

Dolazi leto, jedan vrlo osetljiv period za prolećne ratarske kulture koje su najzastupljenije u strukturi značajno smanjenih površina kako to popis pokazuje. Upravo ta okolnost kao imperativ nameće bolje prinose po hektaru kako bi se što bolje i efikasnije iskoristio postojeći zemljišni kapacitet.

Ali, avaj… kako da kroz dobru proizvodnju valorizujemo i dalje značajan zemljišni potencijal, kada nam sledi prava meteorološka apokalipsa, poznatija pod nazivom "Dobili ste ono šta ste tražili".

Procene: Gubici zbog suše u biljnoj proizvodnji oko 670 miliona dolara?

Da se ne igramo metaforičkih igara budimo direktni i jasni: Ekstremni vremenski uslovi pogodili su naš (i ne samo naš) region u tolikoj meri da smo imali najtoplije leto od kada se vodi evidencija o vremenu, sa sušom epskih razmera. Ako vam se neko za 20 godina požali na loše agrometeorološke uslove, slobodno mu možete replicirati našom krilaticom "ma nije to ništa…", s obzirom na to da je 2024. godine na jednoj mernoj stanici u srcu Vojvodine, tokom celog leta izmereno 2,3 litre padavina po metrom kvadratnom!?

Kukuruz je u odnosu na prošlu godinu podbacio 24 odsto (foto: Maja Celing Celić)

Dakle dugo, dugo, smo se "igrali" sa prirodom, koja nas vrlo surovo kažnjava tako što nam je ispostavila jednu novu, sada već odomaćenu frazu "Globalna promena klime". Kada, gde i u kojoj meri će ovaj globalni fenomen pogoditi koji region, u domenu je čak ne ni procena ili prognoza, već bukvalno slučaja. Nažalost, ovaj surovi sudija je naš region kaznio ove godine.

Posledice: značajan pad proizvodnje prolećnih kultura, tzv. "okopavina" i to pre svega soje, kukuruza, šećerne repe, a u manjoj meri i suncokreta. Ako merimo rezultate na bazi prosečnog hektarskog prinosa, kukuruz je u odnosu na prošlu godinu podbacio 24 odsto, soja 35 odsto, suncokret 10 odsto i repa 11 odsto. Naravno, ovako loši prinosi će se odraziti i na lošiju stočarsku proizvodnju i iznad svega na smanjeni izvoz.

"Džaba dobrog prinosa ako je cena loša!"

Dolazimo do tržišta. Što bi naš paor rekao: "Džaba dobrog prinosa ako je cena loša!" Logično. Tržišna logika nalaže: manji prinos, manja ponuda, veća cena. Poštovani paori, sa žaljenjem mogu da vam saopštim, da evo već nekoiliko godina unazad ova logična tržišna paradigma ne funkcioniše na bazi tih principa.

Tržište se potpuno "izmestilo" iz tog tržišnog obrasca i cene agrarnih proizvoda sada sve više zavise od mnogo drugih faktora. Ovoj temi sam u prethodnim tekstovima posvećivao mnogo pažnje, pa ne bih da ponavljam, ali ipak moram da navedem u kratkim tezama šta je to "izbacilo" tržište iz svoje matrice.

Kad pšenica rodi pre vremena - cena će samo rasti?

Dakle, u najkraćem, to su logistički problemi, ugrađivanje marže rizika u cenu robe, geopolitički interesi, intervencionističke mere, kao i značajno prisustvo finansijskih i investicionih fondova na robnom tržištu. Cene poljoprivrednih proizvoda u godini za nama bile su, ako može tako da se kaže, na stabilno niskom nivou. Varirale se u relativno uskim okvirima.

Da ne posežemo za svetskim tržištima, jer i naše tržište je samo odraz dešavanja na svetskim berzama. Evo samo nekoliko dokaza za ovu konstataciju: pšenica se tokom cele godine kretala u dijapazonu od 18,00 din/kg - 23,00 din/kg, kukuruz u okviru od 16,50 din/kg - 20,00 din/kg i soja od 51,00 din/kg - 59,00 din/kg bez PDV-a.

Poštovani poljoprivrednici, ono što vas verujem najviše frustrira jeste jedan opšteprisutan apsurd da u periodu kada se hranimo skupom hranom imamo vrlo jeftine primarne proizvode. Ovu kontradiktornost naravno vešto koristi prerađivački sektor koji na niskim cenama tih primarnih poljoprivrednih proizvoda (pre svega žitarice i uljarice) sasvim lagodno nadograđuje svoju prerađivačku uslugu kao i prometnicima koji "uredno" ugrađuju svoju prometnu maržu.

Poljoprivrednici su na skupu u septembru u Novom Sadu simbolično "sahranili" poljoprivredu (foto: Dinka Bogunović) 

Kako drugačije objasniti podatak da je realni FAO indeks cena hrane u svetu u novembru 2024. godine iznosio 120,5 indeksnih poena, što je najveći indeks još od aprila 2023. godine, pri čemu su sva četiri od pet konstitutivnih elemenata koji se odnose na prerađivački sektor (meso, mleko, ulje, šećer) u primetnom rastu, dok su žitarice, jedini element indeksa koji je u padu. Indeks žitarica je najniži još od septembra meseca 2020. godine!?

Geopolitička situacija

Na geopolitičkoj sceni, burna dešavanja, koja će pre ili kasnije imati reperkusije na tržište poljoprivrednih proizvoda i uopšte na tržište hrane. Rusko-ukrajinski sukob, postaje već sasvim ukalkulisan faktor tržišnih nestabilnosti. Svet se toliko "prilagodio" ovom svetskom bezbednosnom izazovu, da recimo čak ni okolnost da je u septembru mesecu granatiran i potopljen ukrajinski brod pun žitarica namenjenih Egiptu, nije značajnije uticao na tržište niti cene žitarica na međunarodnom tržištu. To je ono što brine.

Šta treba da se desi pa da se svi "dozovu pameti" i ovoj ratnoj ludnici kažu STOP. O akcijama Huta u Adenskom zalivu i eskalaciji sukoba na Bliskom Istoku i mogućim posledicama po funkcionisanje svetskog tržišta hrane mnogo smo već govorili. Zna se ko su najveće žrtve ovih velikih sukoba.

Ne mogu, a da na ovom mestu ne pomenem još jednu bitnu okolnost. To je pobeda Trampa na izborima u SAD. Gotovo je sigurno da ćemo ponovo imati SAD kao jedno veliko preduzeće na čelu sa direktorom Donaldom Trampom. Nije isključeno da glavni menadžer glavne (za sada) svetske ekonomije posegne za raznim merama kako bi sačuvao i ojačao svoje preduzeće, tako što će raznim merama direktno uticati na svetsko tržište ne samo automobilske industrije, energetike, IT industrije, već i poljoprivrede, pa ko zna kako će u tako pretpostavljenoj situaciji funkcionisati tržište agrarnih roba.

Da li je Trampov povratak u Belu kuću pobeda poljoprivrednika?

Tramp već sada najavljuje uvođenje dodatnih carina na uvoz robe iz zemalja sa kojima SAD ima negativan bilans. Sa druge strane Kina je tokom prvog Trampovog mandata uvela zabranu uvoza soje i mesa iz SAD. Dakle, možemo očekivati svojevrsni trgovinski rat na nekoliko nivoa, što bi neminovno imalo uticaja na globalno tržište hrane. Eto, samo jedan od razloga zašto je tržišnim analitičarima teško da izdefinišu precizan tržišni algoritam.

Veći budžet za IPARD 

Našu agrarnu stvarnost značajno definišu i podsticaji za investiciona ulaganja u poljoprivredu. Naravno, tu pre svega mislimo na evropski predpristupni fond, poznatiji kao IPARD. Od sredine ove godine startovao je IPARD III koji je sa budžetom od 288 miliona evra, čak 75 odsto veći od budžeta IPARD II.

Osnovne zamerke Evropske komisije na funkcionisanje IPARD-a u Srbiji su u jednom trenutku pretile da ova značajna injekcija investicijama u Srbiji bude čak i suspendovana. Na sreću, to se nije desilo. Dakle, ipak evo malo dobrih vesti, jer akreditacije pojedinih mera iz okvira IPARD III idu zadovoljavajućim tempom.

Dobra vest?

Za kraj, ipak smo ostavili jednu definitivno dobru vest. To je agrarni budžet za narednu 2025. godinu, koji je premašio milijardu evra, tačnije, iznosi 138,5 milijardi dinara, odnosno sa refakcijom za gorivo ukupno 149,5 milijardi evra. Ovo je iznos koji na nivou 7,5 odsto ukupnih budžetskih prihoda republičkog budžeta.

Nadam se da ovaj podatak neće nekoj budućoj priči poslužiti kao replika "ma nije to ništa", jer verujem da će ubuduće ova relacija agrarnog u odnosu na ukupni budžet biti u najmanju ruku na ovom nivou.

Za poljoprivredu izdvojeno 149,5 milijardi dinara u budžetu za 2025.

Preduslov da ova dobra vest stvarno bude dobra vest, jeste da se javni pozivi raspisuju u odgovarajućem tajmingu primerenog potrebama poljoprivrednika, kao i da nema kašnjenja u isplatama pripadajućih podsticaja.

Nije to sve, ipak, protesti

Nije kraj… ipak, protesti. Pasivni status gazdinstva – ključna reč. Zašto? Kako? Kome? Zbog čega? Različiti odgovori na svako pitanje. Pričamo istim jezikom, imamo zakone koji su isti za sve(!?), imamo isti cilj, pa u čemu je problem? Dakle, da li se razumemo? Bojim se da znam odgovor, ali neću da kvarim kraj.

Neprihvatljiv odgovor za paore: "Biće. Ne sada, najkasnije za godinu dana"

Eto, svega pomalo u ovoj čudnoj i stresnoj 2024. godini. Mnogo lošeg, ali ruku na srce i ponešto dobrog.

Paori, glavu gore! Što se tiče ekonomije vašeg biznisa, naredna godina će sigurno biti bolja! Zašto? Pa od godine za nama jednostavno ne može biti gora.

Naslovna fotografija: AK grafika/Dinka Bogunović


Tagovi

Retrospektiva 2024. Protesti Novi ministar Agrarni budžet Suša Kolumna Žarko Galetin


Autor

Žarko Galetin

Više [+]

Diplomirani ekonomista sa dugogodišnjim iskustvom u privredi. Najveći deo karijere posvetio afirmaciji berzanskog sistema u organizovanju tržišta poljoprivrednih proizvoda, kao direktor "Produktne berze" iz Novog Sada. Celokupno prethodno radno iskustvo fokusirao na tržišnu analitiku u agraru čime se danas pretežno bavi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Meštani sela Kačulica, Žaočani i Mršinci osnovali udruženje "Ljubav na seoski način" čija je svrha najpre humanitarni rad. O tome čime se tačno bave i koje manifestacije organizuju čitajte uskoro na Agroklub-u!