Božić dolazi u porodicu sa položajnikom

Ulaskom položajnika u kuću započinje proslavljanje prvog dana Božića u domovima pravoslavnih vernika koji rođenje Isusa Hrista slave 7. januara. Položajnik je obično muškarac, prijatelj kuće i on obavezno sa sobom nosi badnjak (hrastovu grančicu), a ukućane pozdravlja rečima "Hristos se rodi", objašnjava je za Agroklub Dragan Todorović, umetnički savetnik Kulturno-umetničkog društva "Kovilje" iz Vukmanova kraj Niša.

Prema njegovim rečima, Božić je porodični praznik i toga dana svi ukućani treba da budu u kući, svi treba da budu pokraj ognjišta kada položajnik dođe i da mu na pozdrav, "Hristos se rodi", otpozdrave rečima "Vaistinu se rodi".

"Položajnik na ognjištu ili u šporetu pali badnjak i dok 'džara' (raspiruje) vatru govori - koliko iskrica toliko dece, sreće, sloge, para u kući. Time moli boga da porodici donese sve ono što je dobro u životu. Zato se i zove položajnik, on je onaj koji moli boga da pogleda na dom u koji je ušao", objasnio je Todorović.

Šta simbolizuje orah?

Kako je rekao naš sagovornik, nakon što položajnik završi sa paljenjem badnjaka, domaćica pored njegovih nogu spušta orahe, kako bi ih "dozivao", pošto orasi simbolizuju piliće i kokoške. Položajnik, dodao je, rukom kotrlja orahe i pri tom viče: "Crcrcr", kako bi se živina zadržala u kući i bila što brojnija.

"Domaćica daruje gosta prikladnim poklonom, veženim čarapama ili tkanicama, veženom košuljom ili prostirkom, suvim mesom ili slaninom", rekao je Todorović koji sebe naziva "istočnikom kulturoškog temelja zemlje Srbije".

Kakva je božićna sofra?

Nakon posta od 40 dana, običaj je da se ljudi na Božič prvi put "omrse", odnosno jedu masnu hranu.

Božićni praznici: Hoće li biti sve po običajima i ove godine?

"Ručak je obavezno na podu, na sofri koja je postavljena za Badnje veče. Posle večere na Badnje veče ne dira se ništa, ni slama ni žito koje je bačeno na pod, samo se preko sofre prebaci čist čaršav kako bi Bogorodica sa ostalim svecima tokom noći došla na večeru."

Kako kaže naš sagovornik, božićna sofra je bogata, sa najrazličitijim đakonijama, počev od kuvane rakije, kiselog kupusa i paprike, banice (pite) sa sirom, punjenih paprika i sarmi, vina u zemljanim bokalima i prasećim pečenjem. Prase se peče tokom noći, nakon što se završi Badnje veče.

Vreme oko trpeze za slogu i bliskost

Kako je rekao umetnički savetnik, za vreme ručka domaćica iznosi "kravajče" (pogaču) u koju je tokom mešenja stavljen metalni novčić, zrno pšenice, kukuruza, grančica drena, bosiljka…

"Domaćin lomi "kravajče" i daje je ukućanima. Onaj ko u svom parčetu pronađe novčić te godine imaće dosta para, onaj ko pronađe dren biće zdrav "kao dren" i tako redom. Sve što se stavi u "kravajče" ponešto simbolizuje", objasnio je Todorović.

Božić je nekada bio dan kada su svi ljudi sedeli u svojim kućama, okupljeni oko bogate trpeze, a vreme provedeno zajedno činilo je da budu još bliskiji i složniji.  

U susret Badnjem danu i Božiću - kako se dočekuju?

"Za Božić je mogao da vam dođe u kuću gost, ali druge veroispovesti. Za te goste se nije pripremala "masna" hrana, već se pekla jagnjetina ili ovčije meso. Bio je greh domaćina da gostu ne kaže da je u nekoj hrani svinjska mast ili meso."

Običaji za godinu rodnu!

Trpeza postavljena na podu na Badnje veče, objasnio je Todorović, ne sklanja se tri dana. Tek trećeg dana ženska "čeljad" sklone sa poda hranu, a slamu i žito počiste i stave u džak.

"Domaćin slamu iz džaka stavlja na račve grana jabuka, šljiva i drugog voća u voćnjaku i govori - koliko slamki, toliko jabuka, toliko šlljiva, toliko krušaka. To se radilo kako bi godina bila rodna", kazao je Todorović.

Običaji u vezi sa Božićem, dodao je Todorović, završavali bi se četvrtog dana, time što bi domaćin pokupio slamu iz voćnjaka, zapalio je i njome okadio stabla, kao što se kuća na Božić okadi tamjanom.

Sve običaje za Božić, Badnje veče, Uskrs i druge praznike, Kulturno-umetničko društvo "Kovilje" iz Vukmanova čuva od zaborava i predstavlja na saborima i festivalima u Srbiji i inostranstvu. Društvo je osnovano 1977. godine i prema njegovim rečima isključivo neguje i prezentuje izvorno narodno stvaralaštvo.