Velike oči i rupa na želudcu teraju nas da napravimo i više nego možemo da pojedemo. Evo nekoliko primera kako pravilno sačuvati hranu od propadanja i koliko je dugo konzumirati.
Sarma, što je više podgrejavaš - to je bolja! Hladno pečenje se može jesti danima. Naresci se mezu kad god posle Nove godine otvoriš frižider. A suvi keks možemo da jedemo do Uskrsa.
Sigurno ste barem jednom u životu nakon praznika vodili ovakav razgovor sa svojim ukućanima. Jer, zna se, hrana se ne baca, gre'ota je. A i sve je to plaćeno, zar ne?
Slažemo se, bacanje hrane treba svesti na najmanju moguću meru. A ta borba počinje prvo u glavi pri planiranju količina koje su nam potrebne, a onda i nakon što smo hranu pripremili.
Ali, kako bi bili dobri domaćini kada praznična trpeza ne bi bila puna svega? Kakva je to žena koja za Novu godinu i Božić ne ispeče barem sedam vrsta kolača? Šalu na stranu. Neka ima, ali da ne propada.
Greške u zamrzavanju namirnica, skidanju buđi i zašto konzervans nije najbolja opcija?
Ali, da bismo sačuvali hranu, a onda i svoje zdravlje, trebam da se držimo nekih pravila.
Kada je reč o svežem mesu, prema preporukama stručnjaka, u normalnim uslovima, sveža svinjetina, govedina, jagnjetina i teletina može se u frižideru, na temperaturi 4-5°C očuvati do četiri dana, a mleveno meso kao i pileće meso i riba jedan do dva dana.
Termički obrađenu hranu ne ostavljajte na sobnoj temperaturi duže od dva sata.
Dakle, nakon što je skuvana, sarma se u frižideru, na 4°C može se čuvati još dva dana. Pre stavljanja u hladnjak je što brže ohladite, u roku od dva sata. Ne čuvajte je napolju, na otvorenom, posebno ne ovih dana kada dnevna temperatura ide i preko 10°C. Kada je podgrevate, neka proključa. Podgrejte samo onoliko koliko ćete pojesti. Takođe, možete je zamrznuti i upotrebiti tokom dva meseca.
Pečenje (prasetina, jagnjetina i drugo) može stajati u frižideru takođe dva dana kao i dinstano te pohovano meso. Pečeno možete jesti hladno, pomešano sa salatom (ali je nakon toga više nemojte čuvati) ili ga ponovo prepecite na tiganju ili u pećnici. Takođe ga možete zamrznuti, ali pre toga uklonite kosti. Hladni, suhomesnati naresci se mogu jesti i do nedelju dana. Ako ste ih servirali na tanjiru zajedno sa kuvanim jajima, raznim kratkotrajnim salamama, sirevima i kiselim krastavčićima, maslinama i slično, odvojite ih pa spremite u posebnu posudu.
Supa, ako nije ukuvana testeninom, može se držati u frižideru dva dana nakon kuvanja. Takođe, može se i zamrznuti pa upotrebiti u roku od dva meseca.
Dakle, stručnjaci podsećaju da je kod podgrevanja važno da hrana postigne visoku temperaturu u svim delovima. Ukoliko je samo topla, nije sigurno da je ispravna za jelo.
Salatu koja sadrži jaja, majonez, pavlaku (francuska, ruska i slične salate) treba pojesti u roku do tri dana, jer sadrži vrlo pokvarljive sastojke. Čuvajte je u hladnjaku.
Suvi, pečeni kolači koji ne sadrže jaja, mleko, pavlaku i slično, mogu se zaista jesti još nedeljama, ako su odloženi na hladnom. Ako ih imate previše, pohranite ih u hermetički zatvorenoj kutiji i zamrznite. Dobro će doći u trenucima kada vam se jede nešto slatko. Kolači i torte koji sadrže jaja, mleko i druge pokvarljive namirnice, držite u frižideru i pojedite u roku do tri dana. Pre toga ih umotajte u foliju i spremite u posudu sa poklopcem kako ne bi poprimili miris, recimo, sarme.
Moramo li reći da ove praznične delikatese možete "sačuvati" i tako što ćete njima razveseliti neku stariju osobu koja nema snage i volje da je pravi samo za sebe, ili nekoga ko to finansijski ne može sebi da priušti. Ali, napravite to odmah, dok je još sveža i ukusna.
Tagovi
Autorka