• Rat i poljoprivreda
  • 10.04.2026. 18:00

Jedna ruta, globalni učinak: Može li Ormuski moreuz uzdrmati tržište piletine?

Globalna trgovina živinarskim proizvodima raste sporije, po stopi od 1 do 1,5 odsto. Razlog tome je sve veći broj zemalja koje daju prednost domaćoj proizvodnji, uključujući tržišta Bliskog istoka, Afrike i delove Azije.

Jedna ruta, globalni učinak: Može li Ormuski moreuz uzdrmati tržište piletine?
Foto: Shutterstock/Nataliia Maksymenko

Rastuće napetosti oko Ormuski moreuz mogle bi imati dalekosežne posledice za globalno tržište hrane, uključujući i cene pilećeg mesa. Stručnjaci upozoravaju da bi poremećaji na toj ključnoj pomorskoj ruti mogli uticati na cene stočne hrane i preoblikovati svetske trgovinske tokove, piše Agroinform.

Uprkos geopolitičkim rizicima, izgledi za globalnu peradarsku industriju i dalje su pozitivni. Očekuje se rast potrošnje od 2,5 do 3 posto na svetskom nivou. Glavni pokretači rasta ostaju azijsko-pacifički region i južna Azija, dok Evropa beleži najvišu stopu rasta potrošnje u poslednjih nekoliko godina, između 3 i 4 posto.

Regionalne razlike i tržišni pritisci

Potražnju podstiču konkurentne cene živinskog mesa, bolja dostupnost zahvaljujući novim investicijama, povoljni ekonomski uslovi, kao i kulturne prehrambene navike. Dodatni zamah daju kontinuirani razvoj proizvoda i širenje tržišta.

Među najuspešnijim regionima izdvajaju se Evropa, jugoistočna i južna Azija, kao i južna Afrika. S druge strane, tržišta poput SAD-a, Meksika i Brazila suočavaju se sa viškom ponude i padom cena, što ukazuje na potrebu strože kontrole proizvodnje.

Globalna trgovina živinskim proizvodima raste sporije, po stopi od 1 do 1,5 odsto. Razlog tome je sve veći broj zemalja koje daju prednost domaćoj proizvodnji, uključujući tržišta Bliskog istoka, Afrike i delove Azije. Dodatnu nestabilnost uzrokuju trgovinske mere i političke odluke, poput recipročnih carina SAD-a ili privremenih zabrana izvoza.

Rat s Iranom blokira poljoprivredni izvoz: Posledice osećaju farmeri širom sveta

Najveću neizvesnost trenutno predstavlja sukob na Bliskom istoku. Mogući poremećaji mogli bi destabilizovati globalnu privredu, naročito azijsko-pacifički region zbog zavisnosti od nafte. To bi zatim moglo povećati cene stočne hrane kroz rast troškova đubriva i prekide u lancima snabdevanja, a istovremeno uticati i na trgovinu živinom, budući da je Bliski istok ključno uvozno tržište za velike izvoznike poput Brazila, Evropske unije, Ukrajine i Rusije.

One zavise od uvoza hrane preko Ormuskog moreuza. Svaki poremećaj u prometu mogao bi ugroziti snabdevanje pilećim mesom, ali i dostupnost ključnih inputa za lokalnu proizvodnju, poput stočne hrane i genetskog materijala.

Sigurnost snabdevanja i biološki rizici

U slučaju dugotrajnijih poremećaja, alternativni transportni pravci ili organizovani, osigurani pomorski koridori mogli bi postati ključni za očuvanje prehrambene sigurnosti u regionu.

Pored geopolitičkih izazova, industrija se i dalje suočava sa biološkim pretnjama. Ptičji grip ostaje najveći operativni rizik, sa ozbiljnim izbijanjima u zemljama severne hemisfere i postepenim širenjem prema jugu.

Iako se očekuje relativna stabilnost cena stočne hrane, dodatni pritisak mogli bi stvoriti sukobi na Bliskom istoku, kao i neizvesnost oko kineskog uvoza kukuruza i soje iz SAD-a.


Autor

Ivica Korman

Više [+]

Diplomirani novinar, biciklista, hedonista (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim štampanim medijima, a poslednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvonedeljnog časopisa za poljoprivredu.

Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo