Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rat i poljoprivreda
  • 10.04.2026. 18:00

Jedna ruta, globalni učinak: Može li Ormuski moreuz uzdrmati tržište piletine?

Globalna trgovina živinarskim proizvodima raste sporije, po stopi od 1 do 1,5 odsto. Razlog tome je sve veći broj zemalja koje daju prednost domaćoj proizvodnji, uključujući tržišta Bliskog istoka, Afrike i delove Azije.

Jedna ruta, globalni učinak: Može li Ormuski moreuz uzdrmati tržište piletine?
Foto: Shutterstock/Nataliia Maksymenko

Rastuće napetosti oko Ormuski moreuz mogle bi imati dalekosežne posledice za globalno tržište hrane, uključujući i cene pilećeg mesa. Stručnjaci upozoravaju da bi poremećaji na toj ključnoj pomorskoj ruti mogli uticati na cene stočne hrane i preoblikovati svetske trgovinske tokove, piše Agroinform.

Uprkos geopolitičkim rizicima, izgledi za globalnu peradarsku industriju i dalje su pozitivni. Očekuje se rast potrošnje od 2,5 do 3 posto na svetskom nivou. Glavni pokretači rasta ostaju azijsko-pacifički region i južna Azija, dok Evropa beleži najvišu stopu rasta potrošnje u poslednjih nekoliko godina, između 3 i 4 posto.

Regionalne razlike i tržišni pritisci

Potražnju podstiču konkurentne cene živinskog mesa, bolja dostupnost zahvaljujući novim investicijama, povoljni ekonomski uslovi, kao i kulturne prehrambene navike. Dodatni zamah daju kontinuirani razvoj proizvoda i širenje tržišta.

Među najuspešnijim regionima izdvajaju se Evropa, jugoistočna i južna Azija, kao i južna Afrika. S druge strane, tržišta poput SAD-a, Meksika i Brazila suočavaju se sa viškom ponude i padom cena, što ukazuje na potrebu strože kontrole proizvodnje.

Globalna trgovina živinskim proizvodima raste sporije, po stopi od 1 do 1,5 odsto. Razlog tome je sve veći broj zemalja koje daju prednost domaćoj proizvodnji, uključujući tržišta Bliskog istoka, Afrike i delove Azije. Dodatnu nestabilnost uzrokuju trgovinske mere i političke odluke, poput recipročnih carina SAD-a ili privremenih zabrana izvoza.

Rat s Iranom blokira poljoprivredni izvoz: Posledice osećaju farmeri širom sveta

Najveću neizvesnost trenutno predstavlja sukob na Bliskom istoku. Mogući poremećaji mogli bi destabilizovati globalnu privredu, naročito azijsko-pacifički region zbog zavisnosti od nafte. To bi zatim moglo povećati cene stočne hrane kroz rast troškova đubriva i prekide u lancima snabdevanja, a istovremeno uticati i na trgovinu živinom, budući da je Bliski istok ključno uvozno tržište za velike izvoznike poput Brazila, Evropske unije, Ukrajine i Rusije.

One zavise od uvoza hrane preko Ormuskog moreuza. Svaki poremećaj u prometu mogao bi ugroziti snabdevanje pilećim mesom, ali i dostupnost ključnih inputa za lokalnu proizvodnju, poput stočne hrane i genetskog materijala.

Sigurnost snabdevanja i biološki rizici

U slučaju dugotrajnijih poremećaja, alternativni transportni pravci ili organizovani, osigurani pomorski koridori mogli bi postati ključni za očuvanje prehrambene sigurnosti u regionu.

Pored geopolitičkih izazova, industrija se i dalje suočava sa biološkim pretnjama. Ptičji grip ostaje najveći operativni rizik, sa ozbiljnim izbijanjima u zemljama severne hemisfere i postepenim širenjem prema jugu.

Iako se očekuje relativna stabilnost cena stočne hrane, dodatni pritisak mogli bi stvoriti sukobi na Bliskom istoku, kao i neizvesnost oko kineskog uvoza kukuruza i soje iz SAD-a.


Autor

Ivica Korman

Više [+]

Diplomirani novinar, biciklista, hedonista (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim štampanim medijima, a poslednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvonedeljnog časopisa za poljoprivredu.