Globalna trgovina živinarskim proizvodima raste sporije, po stopi od 1 do 1,5 odsto. Razlog tome je sve veći broj zemalja koje daju prednost domaćoj proizvodnji, uključujući tržišta Bliskog istoka, Afrike i delove Azije.
Rastuće napetosti oko Ormuski moreuz mogle bi imati dalekosežne posledice za globalno tržište hrane, uključujući i cene pilećeg mesa. Stručnjaci upozoravaju da bi poremećaji na toj ključnoj pomorskoj ruti mogli uticati na cene stočne hrane i preoblikovati svetske trgovinske tokove, piše Agroinform.
Uprkos geopolitičkim rizicima, izgledi za globalnu peradarsku industriju i dalje su pozitivni. Očekuje se rast potrošnje od 2,5 do 3 posto na svetskom nivou. Glavni pokretači rasta ostaju azijsko-pacifički region i južna Azija, dok Evropa beleži najvišu stopu rasta potrošnje u poslednjih nekoliko godina, između 3 i 4 posto.
Potražnju podstiču konkurentne cene živinskog mesa, bolja dostupnost zahvaljujući novim investicijama, povoljni ekonomski uslovi, kao i kulturne prehrambene navike. Dodatni zamah daju kontinuirani razvoj proizvoda i širenje tržišta.
Među najuspešnijim regionima izdvajaju se Evropa, jugoistočna i južna Azija, kao i južna Afrika. S druge strane, tržišta poput SAD-a, Meksika i Brazila suočavaju se sa viškom ponude i padom cena, što ukazuje na potrebu strože kontrole proizvodnje.
Globalna trgovina živinskim proizvodima raste sporije, po stopi od 1 do 1,5 odsto. Razlog tome je sve veći broj zemalja koje daju prednost domaćoj proizvodnji, uključujući tržišta Bliskog istoka, Afrike i delove Azije. Dodatnu nestabilnost uzrokuju trgovinske mere i političke odluke, poput recipročnih carina SAD-a ili privremenih zabrana izvoza.
Rat s Iranom blokira poljoprivredni izvoz: Posledice osećaju farmeri širom sveta
Najveću neizvesnost trenutno predstavlja sukob na Bliskom istoku. Mogući poremećaji mogli bi destabilizovati globalnu privredu, naročito azijsko-pacifički region zbog zavisnosti od nafte. To bi zatim moglo povećati cene stočne hrane kroz rast troškova đubriva i prekide u lancima snabdevanja, a istovremeno uticati i na trgovinu živinom, budući da je Bliski istok ključno uvozno tržište za velike izvoznike poput Brazila, Evropske unije, Ukrajine i Rusije.
One zavise od uvoza hrane preko Ormuskog moreuza. Svaki poremećaj u prometu mogao bi ugroziti snabdevanje pilećim mesom, ali i dostupnost ključnih inputa za lokalnu proizvodnju, poput stočne hrane i genetskog materijala.
U slučaju dugotrajnijih poremećaja, alternativni transportni pravci ili organizovani, osigurani pomorski koridori mogli bi postati ključni za očuvanje prehrambene sigurnosti u regionu.
Pored geopolitičkih izazova, industrija se i dalje suočava sa biološkim pretnjama. Ptičji grip ostaje najveći operativni rizik, sa ozbiljnim izbijanjima u zemljama severne hemisfere i postepenim širenjem prema jugu.
Iako se očekuje relativna stabilnost cena stočne hrane, dodatni pritisak mogli bi stvoriti sukobi na Bliskom istoku, kao i neizvesnost oko kineskog uvoza kukuruza i soje iz SAD-a.
Tagovi
Autor