Postavlja se pitanje, da li će zabrana uvoza iz Rusije i Belorusije u EU značiti priliku za Srbiju ne samo u trgovanju čelikom, već i druge robe, a naročito proširenju liste poljoprivrednih proizvoda?
Verujemo da će srpske kompanije iz industrije čelika iskoristiti današnju uredbu Evropske komisije kojom su preraspodeljene kvote za uvoz ove legure u Evropsku uniju koje su do sada bile namenjene Rusiji i Belorusiji, a Srbiji povećane kvote za izvoz njenih pojedinih vrsta, izjavio je pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju PKS Bojan Stanić, prenosi RTS.
"Neophodno je podsetiti da je čelična industrija Srbije već nekoliko godina ograničena EU kvotama na uvoz čelika, iako postoji Sporazum o slobodnoj trgovini sa EU", rekao je Bojan Stanić.
Evropska komisija je ovu uredbu donela nakon odluke o zabrani uvoza iz Rusije i Belorusije na tržište Evropske unije.
Inače, delovi poljoprivrednih mašina proizvode se prvenstveno od čelika i čeličnog liva, a takođe velike količine šljake koje nastaju proizvodnjom ove legure u elektropećima, najviše se koriste u građevini, putnoj infrastrukturi, pa i u poljoprivredi.
EU je tradicionalno ključni trgovinski partner naše zemlje koji čini više od 60 odsto ukupne robne razmene 2020. godine, sa sličnim procentima koji se nastavljaju godinama. Vrednost srpskog izvoza u EU skoro se učetvorostručila sa skoro 3,2 milijarde evra u 2009. na skoro 14 milijardi evra u 2021. godini. Pojedine zemlje članice EU tradicionalno su na vrhu liste naših najvažnijih trgovinskih partnera u oblasti robe, posebno Nemačka, Italija, Mađarska i Rumunija kao važne izvozna destinacija za srpsku robu, podaci su sajt EU u Srbiji.
Kako dalje otkriva Danas, u 2020. godini srpski poljoprivredni izvoz u EU činio je 55 odsto ukupnog poljoprivrednog izvoza Srbije. Tokom prošle godine najviše smo izvozili povrće i voće, kao i žitarice, pšenicu i kukuruz. Kukuruza smo prodali tokom 2021. za 468,4 miliona evra, malina za 361,5 miliona evra, pšenice za 215,9 miliona evra, a cigareta i duvana za 359,1 million evra.
Prema podacima PKS, u januaru ove godine izvezeno je 36.531 tona pšenice, i to najviše u Italiju. U tu zemlju EU u februaru "otišlo" je 30.234 tone. Tokom februara izvezeno je i 161.629 tona kukuruza čime je ukupni izvoz stigao do 731.158 tona.
Postavlja se pitanje, da li će zabrana uvoza iz Rusije i Belorusije u EU značiti priliku za Srbiju ne samo u trgovanju čelikom, već i druge robe, a naročito proširenju liste poljoprivrednih proizvoda? Ne zaboravimo i da je ratom u Ukrajini ugrožen poljoprivredni sektor Unije, koja sada razmatra druga tržišta.
Tagovi
Autorka