U severnoj Italiji najmanje osam vrsta šišmiša koristi područja oko farmi svinja kao stanište. Iako takav suživot može da ima obostrane koristi, istovremeno stvara i potencijalno opasne uslove za prenos virusa između divljih i domaćih životinja
Farme svinja mogle bi da postanu nova žarišta nastanka opasnih varijanti korona virusa koje prelaze s divljih na domaće životinje, upozoravaju stručnjaci iz italijanskog Eksperimentalnog zooprofilaktičkog instituta Venecije (IZSVe). Prema njihovom istraživanju, nedostatak fizičkih barijera i manjkavosti u biosigurnosnim merama na farmama povećavaju rizik međuvrsnog prenosa, piše Agroinform.
U severnoj Italiji najmanje osam vrsta šišmiša (Chiroptera) koristi područja oko farmi svinja kao stanište. Iako takav suživot može imati obostrane koristi, na primer zbog dostupnosti hrane i skloništa, istovremeno stvara i potencijalno opasne uslove za prenos virusa između divljih i domaćih životinja.
IZSVe ističe da bi jačanje preventivnih mera moglo znatno da smanji izloženost različitim korona virusima (CoV), kao i drugim virusima povezanih s divljim životinjama. Dugoročno, to bi doprinelo sigurnijem suživotu ljudi, domaćih i divljih životinja.
Šišmiši se smatraju prirodnim rezervoarima brojnih korona virusa. Neki od njih povezani su s nastankom varijanti opasnih za ljude i životinje, uključujući onaj koji je bio odgovoran za pandemiju bolesti COVID-19, SARS-CoV-2, ali i onaj koji uzrokuje epidemijski proliv kod svinja.
Uprkos tome, mehanizmi i dinamika njihovog prenosa sa životinja na druge životinje ili ljude još uvek nisu u potpunosti razjašnjeni.
Rukovodilac istraživanja i glavna veterinarska stručnjakinja Stefania Leopardi upozorila je da je granica između divljih i domaćih životinja i ljudi izuzetno propusna. Takvo okruženje otvara prostor pojavi zaraznih bolesti s epidemijskim potencijalom.
Prema njenim rečima, farme svinja mogu delovati kao potencijalne "tačke žarišta" (hot spot, engl.) za nastanak i širenje opasnih rekombinantnih varijanti koje bi mogle ugroziti zdravlje životinja i ljudi. Identifikacija novih korona virusa zato je ključna kako bi se procenilo mogu li se prilagoditi svinjama i ljudima. Jednako je važno utvrditi rizične faktore koji podstiču međuvrsni prenos.
Zanimljivo je da istraživanje naglašava i pozitivnu stranu prisutnosti šišmiša. Farme svinja u predelima osiromašenim bioraznolikošću, pod snažnim uticajem intenzivne poljoprivrede, mogu da funkcionišu kao svojevrsne oaze za njihovo očuvanje.
U takvim sredinama ovi leteći sisari pružaju važnu ekosistemsku uslugu regulacijom populacija štetnih insekata, čime se može smanjiti potreba za pesticidima. Ipak, njihova prisutnost nosi i potencijalni zdravstveni rizik, budući da ljudi i domaće životinje mogu biti izloženi virusima koje oni prenose.
Stručnjaci zaključuju da je ključno pronaći ravnotežu između očuvanja prirode i jačanja biosigurnosti kako bi se sprečile buduće zoonotske pretnje.
Tagovi
Autor