Pretraživanje tekstova
Površine koje su u programu daju se u zakup na deset i više godina. Oko 30 odsto će ići na licitaciju, a ostalo se daje stočarima i na korišćenje obrazovnim i socijalnim institucijama, bez naknade.
Na osnovu programa koji je odobrilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a odlukom odbornika Skupštine grada Subotice, nešto više od sedam hiljada hektara poljoprivrednog zemljišta sa teritorije grada Subotice biće dato u zakup. Oko 40 odsto od naknade za izdavanje pripašće gradu, prenosi RTV.
Površine koje su u programu daju se u zakup na deset i više godina. Oko 30 odsto će ići na licitaciju, a ostalo se daje stočarima i na korišćenje obrazovnim i socijalnim institucijama, bez naknade.
To su odlučili odbornici lokalnog parlamenta na četvrtoj, redovnoj sednici Skupštine grada Subotice, na kojoj je razmatrano osam tačaka dnevnog reda, a među njima je najvažnija bila upravo Donošenje odluke o programu, zaštiti i uređenju poljoprivrednog zemljišta na teritoriji Grada Subotice za 2020. godinu.
Trenutno stanje zaštite i uređenja zahteva znatno veći broj i opsežnije mere i radove od predloženih. Međutim, limitiran iznos sredstava koji se očekuju za ove namene bio je razlog da se utvrde prioriteti - izgradnja i održavanje kanala za odvodnjavanje, edukacija, protivgradne mere, navodnjavanje i poboljšanje kvaliteta obradivog poljoprivrednog zemljišta.
Sredstva za ove namene obezbediće se upravo od naknade za davanje u zakup zemljišta u državnoj svojini i od naknade za promenu namene obradivog poljoprivrednog zemljišta, gde Gradu takođe, pripada 40 odsto ostvarenih sredstava.
Mapiranjem i uzorkovanjem napuštenog državnog zemljišta do bolje iskoristivosti
Očekivana sredstva od naknade za promenu namene obradivog poljoprivrednog zemljišta su 1.000.000 dinara, planirana sredstva od zakupa poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini po programu 2020. godine iznose 62.377.000 dinara, odnosno ukupno 63.377.000 dinara.
Tagovi
Subotica Davanje zemljišta u zakup Naknada Stočari Poljoprivredno zemljište
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.