Zemlja koju delimo: Priče o poljoprivredi iz 45 zemalja u svetu koji se menja

Završeno je ovogodišnje, 70. izdanje IFAJ kongresa, koje je održano u Hrvatskoj. Učestvovalo je 170 agrarnih novinara iz celog sveta koji su kroz 10 dana imali priliku da vide kako izgleda hrvatska poljoprivreda i kojima su predstavljeni različiti krajevi, proizvođači i gazdinstva.

Za mene je ovo bilo nezaboravno iskustvo, ali i prilika da sa kolegama iz različitih delova sveta razgovaram o svemu - od poljoprivrede i problema sa kojima se susreću njihovi agrari do istorije, politike, muzike i hrane. Zanimljivo je koliko su izazovi sa kojima se suočavaju različite zemlje zapravo slični. Među njima se gotovo uvek ističu uvoz, nedostatak mladih ljudi u poljoprivredi i klimatske promene.

Ljudi u centru priče

Uz ovogodišnji kongres objavljena je publikacija "Zemlja koju delimo: Priče o poljoprivredi iz 45 zemalja u svetu koji se menja" (The Land We Share: Stories of farming from 45 countries in a changing world) nastala povodom 70. godišnjice Međunarodne federacije agrarnih novinara (IFAJ). U njoj autori iz 45 zemalja sa šest kontinenata donose različite poglede na život ljudi povezanih sa zemljom i proizvodnjom hrane.

Iako dolaze iz različitih krajeva sveta, njihova iskustva povezuju teme poput porodice, tradicije, opstanka, odnosa prema zemlji, klimatskih promena, tehnologije i promena koje oblikuju savremenu poljoprivredu. Od alpskih mlekarskih gazdinstava u Švajcarskoj do uzgajivača kafe u Južnoj Americi, tekstovi prikazuju kako se ljudi prilagođavaju uslovima u kojima rade i žive.

Svako poglavlje napisao je agrarni novinar iz zemlje koju predstavlja, pa publikacija donosi pogled iz prve ruke na prilike i probleme lokalnih proizvođača. Njihova uloga je pritom i da približe složene teme poput nauke, gazdinstava i tehnologije široj publici, pa se u središtu zbirke ne nalaze samo proizvodnja i proizvodni sistemi, već pre svega ljudi koji od njih žive.

Svakodnevni život na zemlji

Publikacija je podeljena na pet poglavlja, a svako od njih poljoprivredu posmatra iz drugog ugla, od svakodnevnog života na zemlji i porodične tradicije do izazova, tehnoloških promena i pogleda prema budućnosti.

Prvo poglavlje "Život na zemlji: svakodnevna stvarnost poljoprivrede“ donosi prikaz ljudi snažno povezanih sa zemljom na kojoj rade. U njemu su predstavljene priče iz Albanije, Belgije, Kanade, Australije, Austrije i Gvineje. Bez obzira na različite pejzaže i uslove, povezuje ih odgovornost prema zemlji, prirodi i ruralnim zajednicama koje žele da sačuvaju i predaju budućim generacijama. Primeri iz različitih delova sveta pokazuju kako se nose sa sušom, kišom, planinskim i ravničarskim područjima, ali i ekonomskim i društvenim okolnostima.

Znanje i iskustvo koje se prenose sa generacije na generaciju u središtu su drugog poglavlja "Baština i tradicija: poljoprivredna gazdinstva, nasleđivanje i kultura". Priče iz Irske, Hrvatske, Finske, Čilea, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Argentine i Gruzije prikazuju porodična gazdinstva na različitim prostorima i ljude koji nastoje da sačuvaju nasleđeno znanje i način života.

Na okolnosti koje dolaze izvan samog gazdinstva, ali snažno utiču na rad proizvođača, usmereno je treće poglavlje "Poljoprivreda pod pritiskom: ekonomija, politika, klima, ograničenja". Promene na tržištu, rast troškova, političke odluke, klimatske promene, suše, poplave, propisi i sukobi stvaraju različite oblike neizvesnosti. Primeri iz Južnoafričke Republike, Bangladeša, Holandije, Japana, Srbije, Švedske, Demokratske Republike Kongo, Trinidada i Tobaga, Nepala i Izraela pokazuju kako se s njima nose ljudi u različitim delovima sveta, menjajući proizvodne prakse i načine upravljanja.

Kako je kukuruz postao jedna od najvažnijih biljaka u genetici

Tehnološkom razvoju posvećeno je četvrto poglavlje "Inovacije i prilagođavanje: tehnologija i novi sistemi". Ono polazi od činjenice da su inovacije oduvek bile deo poljoprivrede - od prvih alata, pripitomljavanja životinja i razvoja useva do pluga, skladištenja hrane i savremenih sistema proizvodnje. U pričama iz Ugande, Filipina, Gane, Kirgistana, Slovačke, Norveške, Mađarske, Brazila, Rumunije, Španije i Novog Zelanda predstavljena su današnja rešenja poput donošenja odluka na osnovu podataka, uređivanja gena, veštačke inteligencije i automatizacije.

Nova generacija poljoprivrednika

Peto poglavlje "Pogled unapred: fokus na budućnost i sledeću generaciju" okreće se generacijama koje preuzimaju gazdinstva i traže nove načine njihovog razvoja. Primeri iz Danske, Slovenije, SAD-a, Kenije, Liberije, Burkine Faso, Švajcarske, Sijere Leonea, Nigerije i Indije kreću se od visokotehnoloških farmi i direktne prodaje do solarnih rešenja za očuvanje hrane, mehanizovane proizvodnje i agroekoloških sistema. Zajednička im je težnja da povežu nasleđeno znanje sa tehnologijom, održivošću i novim poslovnim modelima i da poljoprivredu učine održivom i za generacije koje dolaze.

Dodajte agroklub.rs u omiljeni Google izvor