Porodica Rodžera Lindrusa u Finskoj mladi krompir uzgaja na 12 hektara, s prosečnim prinosom većim od 10 tona po hektaru. Danas izvađeni iz zemlje, sutra su već u Helsinkiju.
"Voda je srce moje farme", kaže Rodžer Lindrus (58), pokazujući na svoja jezero i polja u mestu Parainen, u jugozapadnom delu Finske. On je u poljoprivredi od 1987. godine, a vizionarski potez povukao je 1990. kada je posadio prvi zasad krompira. Danas, sa suprugom koja vodi administraciju i tri kćeri, vodi agrobiznis koji se proteže na više od 500 hektara - 100 ha svoje zemlje, 40 ha oranica + 60 ha šume, te dodatnih 400 ha koje radi u zakup od susednih farmi.
Za Rodžera nema dileme o važnosti onoga što radi.
"Imamo drugi najbolji posao na svetu - prvi su doktori, a onda mi poljoprivrednici", kazuje.
Iako njegova farma Nulto proizvodi žitarice, uljarice i grahorice, oni se bave i uzgojem malina kao i rečnih rakova u svom jezeru, ali mladi krompir je jezgro njihovog poslovanja.
Posetili smo ih baš tokom vađenja.
Uzgajaju ga na 12 hektara, s prosečnim prinosom većim od 10 tona po hektaru. U jeku sezone, ove krtole rastu neverovatnom brzinom od 10% na dan, priča Rodžer, a ovogodišnja cena od dva evra po kilogramu garantuje dobru sezonu. Na farmi uzgajaju sorte Timo, Sikli, Jusi i Anabel.
Logistika je optimizovana da kupcima obezbedi najveći kvalitet.
"Danas su izvađeni iz zemlje, sutra su već u Helsinkiju na pripremi za prodavnice", kaže.
Evo kako izvaditi mladi krompir za ručak, a ne ubiti celu biljku
Većina roda ide veletrgovcima koji krompir distribuiraju širom Finske, dok se deo najsvežijeg roda prodaje lokalno, na samouslužnom punktu u samom Parainenu.
Uzgoj počinje u martu, a najveći izazov predstavlja vreme. Rodžer se svake godine suočava sa istom dilemom: kada krenuti sa sadnjom, do kada čekati otopljenje? Krompir se zato pokriva posebnim folijama, ali tu leži novi rizik - ispod njih temperatura može i prebrzo da poraste. Ipak, najveći neprijatelj su noćni mrazevi koji prete čak i u junu. Naš sagovornik koristi kontinuirano navodnjavanje površine tokom ledenih noći kao tehniku odbrane.
Kada se voda na tkanini smrzne, oslobađa se latentna toplota koja štiti nežne mladice ispod nje. Ujutru prekrivač može biti pod debelim slojem leda, ali krompir ostaje netaknut.
"Najvažnije je imati dobre ljude, uz mašine dakako", ističe ovaj poljoprivrednik.
Uz porodicu, ključni deo tima čine radnice iz istočne Evrope - dve Ukrajinke koje su tu cele godine i jedna Beloruskinja sa tromesečnom dozvolom boravka.
Njihovi radnici za tri meseca zarade 7.000 evra neto, a osigurani su im smeštaj i hrana.
"Tretiramo ih kao da su članovi porodice i oni to cene. Jedino im nisam dao svoju kreditnu karticu za šoping", šali se Rodžer.
Nakon što u septembru završi sezona berbi i žetvi, posao ne prestaje. Ekipa tada prelazi na čišćenje kanalske mreže, pripremu drva za zimu, remont mašina i druge poslove.
Porodična su firma, ali organizovani kao kompanija. Posla ne nedostaje.
Iako je zadovoljan rezultatima, Rodžer upozorava na dugoročnu neodrživost ovdašnjeg tržišta zakupa. Zemlju uzima u zakup po ceni od 300 evra za hektar, dodajući da poljoprivrednici danas ne mogu da plaćaju više jer su opšte cene proizvoda niske. Međutim, to stvara novi problem.
"Zakupodavci s tim novcem neće moći da održavaju imanja, stare drvene kuće i puteve. To dugoročno nije održivo."
Mladi krompir ima važan status u finskoj kuhinji. Vrhunac sezone je krajem juna kada uživaju u krompiru kuvanom u ljusci, posluženom s puterom i haringom.
Brojevi
~ 800 hektara pod mladim krompirom
~ 10 miliona kilograma je godišnji rod mladog krompira
Ovaj Finac smatra da će voda zbog klimatskih promena postati problem svuda u svetu, no ima optimističan scenario za svoju zemlju.
"Zagrevanjem planete, možda će upravo Finska postati nova žitnica Evrope."
Foto prilog
Tagovi
Autor