Za uzgoj ranog kupusa u plastenicima, potrebno je strogo ispoštovati sve agrotehničke mere. Obratiti pažnju na izbor supstrata, te na način prihrane. Ovakav vid uzgoja zahteva optimalan balans temeprature i svetlosti, te redovno provetravanje.
Bliži nam se decembar i vreme setve ranog kupusa u zaštićenom prostoru pa smo odlučili da vam približimo sve faze pripreme plastenika za taj proces, kao i za proizvodnju ovog povrća, te na šta posebno obratiti pažnju.
Radi smanjenja rizika od pojave štetočina i bolesti, rasadnik treba biti očišćen od korova i svega što nije neophodno i što duže ostaviti ga otvorenog. Trebalo bi i dezinfekciju kontejnera ukoliko su korišćeni nekoliko meseci pred setvu. Međutim, ako su novi ili nisu dugo upotrebljavani, ova mera nije potrebna. Za tu namenu može poslužiti rastvor varikine 10 odsto u koji se tokom noći potope i sledeće jutro izvade i operu.
Seje se u sterilne supstrate, odgovarajuće strukture, pH i količine hraniva. Poželjno je koristiti Pindstrup Plus Blue 0-6 mm (LV 14-218) kojim se pune kontejneri sa 104 otvora u koje se seje seme.
Optimalna temperatura za klijanje semena kupusa iznosi 17-24°C. Minimalna je 5-8°C, a maksimalna 30°C. Kada krene klijanje, preporučljivo je spustiti temperaturu na 6-10°C radi umanjenja rizika od izduživanja biljaka. Dalje, u fazi porasta rasada optimalno je tokom sunčanog dana da iznosi 14-18°C, a za vreme oblačnog 12-16°C i u toku noći 8-12°C.
Da bi se dobio još kvalitetniji i niži rasad, moguće je temperaturu spustiti i par stepeni niže, s tim što će proces proizvodnje trajati duže. Za postizanje dobrog kvaliteta, treba pronaći dobar balans između količine svetlosti i temperature.
Učestalost zalivanja dosta zavisi od načina grejanja i vremenskih uslova. Zaliva se kada se supstrat prosuši, količinom dovoljnom da voda probije dno kontejnera (odnosno čaše ukoliko je u pitanju pikirani rasad). Optimalno je da voda probije na dnu kontejnera ili čaše i da količina koja je prošla kroz čašu, bude pet do 10 odsto. U praksi poželjno je ređe vlaženje bijaka.
Najpogodnije je dodavanje vode obaviti u prepodnevnim satima, kako bi se u toku dana mogao dovoljno provetriti plastenik da biljke ne ulaze vlažnih listova u noć.
Takođe je potrebno obezbediti što više svetlosti. Folija za pokrivanje rasada mora biti čista da bi propuštala što više sunčevih zraka. Stručnjaci na ovom polju preporučuju pokrivanje novom tankom termo folijom E 1434. Rasad se pokriva sa više slojeva tokom noći. Nakon svitanja ostavlja se samo donja, najprovidnija. Ona se isto tako sklanja kada temperatura u plasteniku bude nekoliko stepeni u plusu.
U poslepodnevnim satima radi se obrnuto, odnosno, kada temperatura ozbiljnije počne da opada, rasad se pokriva sa tankom providnom folijom, a kada se smrači nabaci se više slojeva folija i agrila da bi se manje energije utrošilo za grejanje.
Provetrava se kad god i koliko god je to moguće, uz uzimanje u obzir temperature i vlage. Ovo je bitna agrotehnička mera koja doprinosi smanjenju rizika pojave bolesti.
Supstrati obično sadrže od 0,5-1,5 kg hraniva po metru kubnom. Pomenuti Pindstrup Plus Blue sadrži 1,2 kg NPK + 50 g mikroelemenata/m3 i ova količina dovoljna je za nekoliko nedelja nakon setve, odnosno pikiranja. Da li će taj period biti duži ili kraći zavisi od zapremine kontejnera (ili čaše), vremenskih uslova i dinamike zalivanja. Posle tog vremena, trebalo bi prihranjivati rasad.
Prihrana se može obaviti na dva načina:
U slučaju da se odlučite za folijarno dodavanje hraniva, obratite pažnju da prskalica koju koristite nije korišćena za herbicide.
Rasad stasao za pikiranje, presadi se u čaše prečnika šest centimetara u supstrat. Smatra se stasalim kada ima nekoliko lepo razvijenih listova i kada je koren obuhvatio masu u kontejneru.
Pikiranje je mera koja se primenjuje samo kod najranije setve kupusa, sa ciljem da mu se omogući što duži vremenski period proveden u rasadniku.
Ovako rani uzgoj nosi veliki rizik od procvetavanja. Kupus je dvogodišni usev koji u drugoj godini cveta. U slučaju dugotrajnih niskih temperatura (ispod 5°C) može doći do pojave jarovizacije i njegovog procvetavanja. Generalno je pravilo da je ranijim sortama potreban kraći period izlaganja niskim temperaturama da bi procvetali.
Tagovi
Autorka