Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Letnja setva
  • 16.03.2019. 09:00

Šta posejati posle zelene salate, krompira ili graška u letnjoj setvi?

Posle skidanja glavnog useva sa gredice ostaje nam slobodan prostor da obavimo letnju, postrnu ili drugu setvu. Pravilnim odabirom biljnih vrsta i sorti i poštovanjem specifičnosti ove setve osiguraćemo dobar prinos.

Foto: Pixabay/krzys16
  • 4.312
  • 49
  • 0

Bašta je dinamično mesto u kome se usevi smenjuju skoro čitave godine. Od proleća do kasne jeseni uvek postoje vrste povrća i drugog bilja koje možemo sejati i saditi. Na taj način možemo osigurati berbu tokom većeg dela godine.

Neke biljne vrste i sorte treba saditi što ranije u proleće dok druge postižu odlične prinose kada se poseju nakon što prethodni - glavni usev napusti parcelu. U naknadnoj, postrnoj, drugoj ili letnjoj setvi možemo uzgajati mnogo biljnih kultura, ali je potrebno ispoštovati specifičnosti ove setve:

Karakteristike letnje setve 

  1. Sejati ili saditi vrste, sorte i hibride koji su namenjeni ovakvoj vrsti setve. Uspeh uzgajanja biljaka u ovom roku zavisi od našeg poštovanja vremena setve određene vrste, sorte ili hibrida.
  2. Poštovati smenu useva i nikada ne saditi istu vrstu ili srodne vrste na isto mesto. Ne možemo grašak posejati u ranoj setvi, a nakon što on završi vegetaciju opet posejati grašak. Bez smene useva dolazi do nakupljanja štetočina i prouzrokovača oboljenja.
  3. Izbegavajte setvu povrća iz iste grupe. Posle kupusnjača izbegavati setvu drugih kupusnjača zbog skupljanja štetočina.
  4. Obratiti pažnju na rok setve i dužinu vegetacije određene vrste, sorte ili hibrida. Sejati ili saditi sorte koje imaju kraći period vegetacije, uz izbor sorti koje imaju dobru sposobnost čuvanja u skladištima ili su pogodne za preradu.
  5. Osigurati optimalne uslove za klijanje, nicanje i početni rast. U postrnoj setvi javlja se problem nedostatka vlage u zemljištu i potrebno je obezbediti redovno zalivanje. Zbog pregrevanja zemljišta za neke kulture biće neophodno obezbediti mreže za senčenje. Veliku pažnju treba posvetiti zaštiti mladih biljaka od bolesti i štetočina.

Kod druge setve presudno je da je zemljište dovoljno vlažno. Setvu ili sadnju obavljati ili u periodu kada pada kiša ili omogućiti navodnjavanje. Ukoliko je u vreme setve previsoka temperatura, posejana gredica može se prekriti nekom malč materijom kako bi se zaštitili mladi klijanci.

Kako pripremiti plastenik za sledeću sezonu

Ova mera zaštitiće zemljište od pregrevanja. Malč ima i drugu funkciju. On će da umanji ili čak da spreči napad buvača. Na taj način ćete spasiti mlade biljke kupusa, repe, rotkve.

Od ranog leta do kasne jeseni možemo sejati i saditi biljne vrste poput tikvice, mirođije, graška, krastavca, mrkve, kupusa, kelja, kukuruza šećerca, paradajza, praziluka, kelerabe, kineskog kupusa, pasulja, repu, cveklu, rotkvu, papriku i druge kulture. Tu su i  vrste koje se seju sredinom ili krajem leta, a cvetaju ili donose polodove tek sledeće godine.

Tri grupe postrnih ili drugih useva

Posle berbe glavnog useva i čišćenja gredica, možemo posaditi postrni ili drugi usev. Biljne vrste koje uzgajamo u ovom roku možemo podeliti u tri grupe:

  1. Pokrovni usevi - ovim usevima sprečava se erozija i poboljšavaju karakteristike zemljišta. Za povrtare su iz ove grupe interesantne biljne vrste koje se koriste kao zelenišno đubrivo: raž, gorušica.
  2. Biljke čiji koren prodire duboko u zemlju i koje izvlače hraniva u površinski sloj zemljišta čineći ih na taj način dostupnim sledećim kulturama sa plićim korenom. Takođe, ove biljke sprečavaju ispiranje hraniva iz zemljišta.
  3. Ekonomski usevi - to su usevi koji se seju posle glavnog useva, a od čijeg prinosa imamo ekonomsku korist. U ovu grupu ubrajamo i biljne useve za pčelinju pašu, biljke za ishranu stoke, povrće, lekovito i začinsko bilje, cveće.

Šta iza čega sejati? 

Lisnato povrće, poput zelene salate i spanaća, rano napušta gredicu. Zemljište je dovoljno zagrejano i još uvek ima dovoljno vlage. To će omogućiti brzo nicanje i napredovanje mladih biljaka. Posle lisnatog povrća ne treba sejati drugo lisnato povrće već izabrati vrste poput graška, krastavca, tikvice, kukuruz šećerac i drugo povrće.

Ukoliko želimo posejati kukuruz šećerac za njega ćemo odabrati sunčano mesto i potrebno je obezbediti zalivanje tokom letnjeg perioda pošto se seje u kasnijim rokovima setve. Izabrati sorte sa kraćim periodom vegetacije, najduže do 100 dana. Kukuruz šećerac možemo sejati u intervalima ili ga uzgajati iz rasada.

Biznis ideja: Plastenik najisplativiji za početnike

Tikvice su biljna vrsta koja je veoma zahvalna za setvu nakon glavne kulture. Veliki broj sorti i hibrida odlikuje se brzim formiranjem plodova za konzumaciju. Za uspešno uzgajanje tikvica potrebno je obezbediti dovoljne količine vode za zalivanje jer su tikvice veliki potrošači vode. Još jedna prednost tikvica je što se mogu uzgajati posle većine glavnih kultura. Odlične rezultate daju kada se seju posle lukova.

Posle belog i crvenog luka, odlično uspevaju kupusnjače: kupus, karfiol, kineski kupus, crveni kupus, brokoli, kelj. Odabrati sorte i hibride kratke vegetacije i namenjene za setvu u drugom roku. Usevi će najbolje uspeti ako se mlade biljke uzgajaju iz rasada. Kupusnjačama treba obezbediti dovoljno vlage u zemljištu jer su i one veliki potrošači vode. Problem sa kupusnjačama tokom leta je napad buvača koji u potpunosti mogu uništiti mlade, sočne biljke.

Pravilnim zalivanjem do većeg i kvalitetnijeg roda povrća

Kupusnjače će odlično uspevati i posle krompira. Rani krompir već početkom leta ostavlja prazan prostor za setvu novih kutura. Vađenjem krompira zemljište se praktično pripremi za novu setvu, odnosno potrebno je utrošiti manje fizičkog rada. Takođe, parcela sa krompirom obilno se đubri. Sve ovo čini parcelu sa koje smo izvadili krompir, odličnu za setvu kupusa, kelja i drugih kupusnjača, ali i sadnju praziluka. Posle krompira, možemo posejati i biljke za zelenišno đubrivo koje će dodatno obogatiti zemljište. Iza krompira najbolje je za tu svrhu posejati slačicu (gorušicu) ili ozimu raž. Posle krompira ne saditi paradajz jer pripadaju istoj porodici i napadaju ih iste štetočine i bolesti.

Grašak i druge mahunarke odličan su predusev za kupusnjače, za lisnato povrće i krastavac jer obogaćuju zemljište azotom. Osim što su odličan predusev, mahunarke kratke vegetacije su pogodne i za drugu setvu. Najbolje je uzgajati niske sorte graška i mahuna koje ne zahtevaju upotrebu neke komplikovane tehnike i kraće vremena im treba za formiranje zelene mase. Obratiti pažnju na gustinu setvenog sklopa kako bi biljke prekrile zemljište i sprečile suvišno isparavanje iz zemlje.


Tagovi

Uzgoj povrća Proizvodnja iz rasada Vlažnost zemljišta Đubrenje Zalivanje Rana setva Usevi Prinos


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Srećan vam Dan svete Julijana! :D Danas je običaj da se čovek dobro najede, a ko je sklon alkoholu, i dobro napije :D