Vreme je da počnemo razmišljati o hrani na drugačiji način jer se upravo kod proizvodnje hrane troši jako puno resursa i ostavljaju veliki ostaci ugljenika.
Svedoci smo, posebno poslednjih dana, kako klimatske promene drastično menjaju prirodu, njenu okolinu, uslove u kojima bi nakon ekoloških katastrofa kakve još uvek traju u Australiji, ljudi trebalo da uzgajaju voće, povrće, životinje - da se bave poljoprivredom.
Prema izveštaju UN-a, imamo još samo 12 godina, do 2032., da zaustavimo klimatsku krizu koja ugrožava Zemlju.
Svako od nas može napraviti male pomake u svakodnevnom životu, posebno kada je reč o hrani.
Prisetimo se samo prazničnog izobilja kada se na našim trpezama nađe hrane koja bi mogla nahraniti ne jednu, nego pet porodica. I u davna vremena se za praznike uživalo u izobilju, ali samo za praznike. U svim drugim delovima godine ljudi su živeli skromno i ništa se nije bacalo.
Vreme je da počnemo razmišljati o hrani na drugačiji način jer se upravo kod proizvodnje hrane troši jako puno resursa i ostavljaju veliki ostaci ugljenika.
Istraživanja pokazuju da u svetu čak devet odsto naše hrane završi u kanti. Zamislite to ovako - uzmite veknu hleba, odsecite desetinu i odmah bacite u kantu. Želite li da hleb zaista tako završi? To je čak 34 kg hrane po osobi godišnje, upozorava freshplaza. Taj gubitak hrane iznosi oko 1,5% ukupne godišnje emisije stakleničkih gasova po osobi.
Zbog toga planirajte. Ako vidite da nećete uspeti sve pojesti pre nego što će se nešto pokvariti - zamrznite. Ili još bolje, ne kupujte previše hrane koja će se na kraju pokvariti i koju ćete baciti.
Jedite više povrća, orašastih plodova, semenki, a manje mesa i mlečnih proizvoda. Sve češće čitamo kako upravo intenzivna proizvodnja mesa i mleka na velikim farmama u svetu utiče na atmosferu, a onda i klimu. Ne mora meso biti svaki dan na tanjiru, dovoljno je dva do tri puta nedeljno. Neka to bude meso domaćih proizvođača.
Mahunarke kao što su pasulj, grašak, bogate su i belančevinama i kalorijama pa se ne morate brinuti da ćete biti gladni. Tu su orašasti plodovi kao što je orah, lešnik, badem pa onda semenke suncokreta, bundeve i slično. Ne morate posezati za egzotikom - sve što nam treba nudi naše podneblje.
Pogled na rok trajanja na ambalaži vam sugeriše da je hrana pokvarena i da je najbolje da je bacite. Pre nego što će završiti u smeću, proverite da li to zaista tako. Naznačeni datum pokazuje do kada je najbolje hranu upotrebiti, ali to većinom ne znači da je zaista taj dan određena hrana prestala da valja. To se posebno odnosi na testeninu, žitarice, konditorske proizvode, konzerve i slično. Iako, trebalo bi jesti što manje takve hrane.
"Kružnom" ekonomijom mogli bi se rešiti svetski problemi sa hranom?
Oprezan treba biti sa mesom, mesnim prerađevinama, jajima, pečurkama.
Danas nam se u marketima nudi sve i svašta. U pola zime imamo i paradajza i tikvica, grožđa, egzotičnog povrća kao što je avokado, kaki jabuka, papaja... Ako želite razmišljati ekološki, kupovaćete sezonsko voće i povrće, hranu od domaćih proizvođača koja nije morala proputovati pola sveta da bi došla na vaš tanjir. Znate li da je avionski saobraćaj jedan od najvećih zagađivača kada je reč o prevoznim sredstvima. A taj avokado nije sam doleteo iz Meksika.
Kada je reč o kupovini hrane, posebno na pijacama i marketima - ne razmišljamo koliko kesa potrošimo samo dok kupimo voća i povrća za čitavu nedelju. Zato nosite svoje kese - čak i one male, tanke za pojedinčano povrće. Važno je da na sebi nemaju nikakav kod koji će zbuniti prodavačicu. Osim toga, za neko voće i povrće ne morate ni uzeti kesu. Papirić sa cenom i kodom možete direktno zalepiti na kupus, banane i sl. U veliku kupovinu ponesite dovoljno platnenih torbi u koje će stati sve što ste kupili i uvek ih nosite sa sobom.
Dakle, pametna kupovina, manje mesa i više povrća, ne bacati bezrazložno, kupovati domaće i nositi svoje kese - samo s ovih pet odluka možete pozitivno uticati na našu klimu.
Tagovi
Autorka