Pretraživanje tekstova
Do sada nisu stvorene sorte koje su otporne na glavnicu pšenice i zato treba koristiti semensku pšenicu ili dorađenu pšenicu u sopstvenoj režiji, navodi stručnjak za zaštitu bilja Poljoprivredne stručne službe Požarevac Dragana Urošević.
U zemljama EU nije moguće kupiti preparate za zaprašivanje semena strnih žita već isključivo kupovinom semenske pšenice dobijate gotov proizvod, zaprašenu pšenicu. A kako smo već pisali, ozimi usevi ove ratarske kulture trebalo bi da budu uskoro posejani. Kako bi prinosi sledeće godine bili dobri, a kvalitet zadovoljavajuć, vrlo je važno da seme koje se seje bude deklarisano.
Zašto je deklarisano seme pšenice najsigurniji izbor za setvu?
Međutim, veliki broj proizvođača odlučiće se za setvu sopstvene merkantilne pšenice kao semenske. Najveći problem kada su u pitanju bolesti strnih žita predstavlja glavnica pšenice i gari na ječmu i pšenici. Ako su ove bolesti prisutne plasman je onemogućen. Do sada nisu stvorene sorte koje su otporne na glavnicu pšenice i zato treba koristiti semensku pšenicu ili dorađenu pšenicu u sopstvenoj režiji, navodi stručnjak za zaštitu bilja Poljoprivredne stručne službe Požarevac Dragana Urošević.
Ukoliko se kao proizvođač, odlučite sa setvu sopstvenog semena, obavezno to seme treba tretirati od glavnice pšenice (Tilletia tritici, Tilletia leavis) i gari na ječmu i pšenici (Ustilago hordei i Ustilago nuda spp. tritici).
Glavnica pšenice je parazitna gljiva koja se skoro isključivo prenosi semenom. Organi za reprodukciju koji ostaju u zemljištu mogu biti izvor zaraze ako se pšenica seje u monokulturi.
Za ovu namenu možete koristiti preparate iz hemijske grupe "triazola" koji inhibiraju sintezu ergosterola i deluju i preventivno i sistemično i "ditiokarbamata" koji deluju iskljčivo preventivno i inhibiraju procese ćelijskog disanja.
Preparati koji sadrže aktivnu materiju tebukonazol primenjeni na pravi način i u preporučenim dozama 50 ml na 100 kg semena uz dodatak 0.5 l vode, mogu glavničnu pšenicu da oslobode od glavnice. Tretirano seme pšenice i ječma usvaja aktivnu materiju prilikom bubrenja i klijanje semena. Na taj način pružena je zaštita semenu od bolesti koje se prenose zemljištem kao i semenom, ističe požarevački stručnjak.
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Tagovi
Seme pšenice Setva pšenice Tretiranje semena Deklarsano seme Dragana Urošević Glavnica pšenice
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.