Od 2000. godine kada je prvi put registrovana u Kolubarskom okrugu, ambrozija se i pored pokušaja suzbijanja proširila, a sada se već pojavljuje i u visinskim zonama okruga.
Pojedine parcele u valjevskom kraju izgledaju kao da su zasejane ambrozijom, korovskom biljkom koju je veoma teško iskoreniti i uništiti. Iako je na području Kolubarskog okruga registrovana pre skoro dvadeset godina, još uvek ima onih koji je ne prepoznaju, niti joj pridaju važnost ukoliko se pojavila u dvorištu, pored puteva, na livadama ili u strništu nakon skidanja letine.
Poljoprivredni proizvođač Janko Radivojević na svojoj parceli, već godinama pokušava da suzbije ambroziju, ali napominje da je veliki problem što to komšije ne rade na vreme.
"Sa ambrozijom imam problem već dosta godina. Nema šta nisam probao da bi je uništio i kosio i koristio herbicide i imam utisak da je sve to uzaludan posao. Nemoguće ju je uništiti kao ostali korov. Šta mogu, sem da nastavim da pokušavam," kaže Radivojević.
Ambrozija crpi hraniva i vodu biljkama i izaziva alergije kod ljudi
Slična sudbina zadesila je i Miladinku Petrović koja je svoju nasleđenu zemlju u selu, dala rođaku da je obrađuje. Nekoliko godina na parceli je sejan kukuruz, da bi 2007. nakon setve ječma, na gotovo 60 ari nikla ambrozija.
"Nisam ni znala šta je ambrozija," kaže osamdesetogodišnja Miladinka. Zbog godina i ne ide na imanje, računala je kaže da ima ko da vodi računa o njemu, ali su joj javili da je neki korov nikao gust "kao četka". "Deca su mi rekla da je to ambrozija i da je najverovatnije bilo zaraženo seme. Doneli su mi da vidim kako biljka izgleda i eto od tad, zamolim nekoga ili platim da tu njivu pokosi bar pre nego što ucveta, ali i u selu je sve manje onih koji hoće i mogu da rade. U poljoprivrednoj apoteci su mi rekli da je najbolje da poprskam nekim sredstvom, ali pošto je velika površina, treba mi i prskalica, ko će se baviti sa tim, ja ne mogu“.
U Kolubarskom okrugu nema naseljenog mesta, gde se ambrozija nije pojavila. Od 2000. godine kada je registrovana, konstantno se širi, a nezvanične procene su da je ima na oko pedeset odsto oranica u manjoj ili većoj meri.
"Ambrozije ima pored puteva, u obalama, u kukuruzu, soji, ima je i u voćnjacima, a često se nađe i na parcelama koje su zasejane krmnim biljem," kaže Milena Dražić stručni saradnik Poljoprivredne savetodavne stručne službe Valjevo. "Najugroženija su strništa, gde je ambrozija i registrovana u najvećem procentu, a neretko se srećemo sa parcelama, koje izgledaju kao da su zasejane ovom korovskom biljkom."
Čupajte ambroziju koja guši poljoprivredne useve i alergičare
Poznato je da se ona veoma brzo razmnožava semenom, koje je veoma otporno, može da bude u zemljištu i do 40 godina, a zbog lakoće, vetrom se prenosi i na veće udaljenosti.
"Ambrozija je u Kolubarski okrug preneta iz Vojvodine. Saradnici Poljoprivredne savetodavne stručne službe su 2004. i 2005. godine u okviru projekta Kartiranje korova radili ocenu zastupljenosti svih korovski vrsta na teritoriji Kolubarskog okruga i već tada je ambrozija imala ocenu četiri, što je najveća ocena na skali zastupljenosti korova," naglašava Milena Dražić.
"Ono što možemo da posavetujemo sve, sugrađane, ne samo poljoprivrednike je da ambroziju uništavaju čupanjem iz korena ili košenjem, ali je onda bitno uništiti je i nekoliko centimetara ispod zemlje, kako bi se sprečilo obnavljanje biljke preko njenih bočnih izdanaka," savetuje Dražić.
U Valjevu se od februara meseca ove godine meri koncentracija alergenskog polena u vazduhu. Prema podacima koji su dostupni na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine, od 15. avgusta beleži se visoka koncentracija polena ambrozije, a tendencija je da će se to nastaviti i narednih dana.
Samo jedna biljka ambrozije pod uticajem vetra može da proizvede i raseje oko osam miliona zrnaca! Ne potcenjujte ambroziju, čak i ako biljka nije mnogo porasla i ako se nalazi u vašem dvorištu, iščupajte je.
Foto prilog
Tagovi
Autorka