Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kalcifikacija
  • 03.08.2020. 10:30

Kalcifikacija suzbija 'ćelava' mesta na njivama

Darko Simić, stručnjak za ratarstvo Poljoprivredno stručne službe Šapca objašnjava da kod lakih zemljišta unošenje kreča sprečava obrazovanje pokorice, a kod teških dovodi do rastresitosti, što je od značaja ne samo za vodne i vazdušne osobine, već isto tako za ukorenjavanje biljke.

Foto: Julijana El Omari (ilustracija)
  • 157
  • 335
  • 0

Pod kalcifikacijom zemljišta podrazumevamo meru čiji je cilj da se kiselo zemljište preobrati u slabo kiselo i normalne pH vrednosti. Taj zadatak se postiže unošenjem velike količine kreča u zemljište. Da bi zemljište moglo da adsorbuje kalcijum jon, neophodno je da kalcijumovo jedinjenje bude u rastvorljivom stanju, kako je ranije pisao Agroklub.

Kalcifikacijom do rastresitosti i boljeg ukorenjavanja

Darko Simić, stručnjak za ratarstvo Poljoprivredno stručne službe Šapca objašnjava još da se kalcifikacijom popravlja struktura zemljišta, što dovodi do poboljšanja vodno-vazdušnih osobina i to kako kod teških, tako i kod zemljišta lakog mehaničkog sastava.

Šta je kalcifikacija i zašto je neophodna kod kiselih zemljišta?

Kod lakih zemljišta unošenje kreča sprečava obrazovanje pokorice, a kod teških dovodi do rastresitosti, što je od značaja ne samo za vodne i vazdušne osobine, već isto tako za ukorenjavanje biljke.

Kod teških zemljišta kalcifikacijom se produžava interval obrade zemljišta, što je naročito značajno za naše smonice koje, kao što je poznato, imaju veoma uzan interval, objašnjava Simić.

Na kiselim zemljištima najviše stradaju leguminoze

Inače, kalcifikacijom se odstranjuje, za većinu biljaka, štetna kiselost zemljišta, što omogućava da na takvim zemljištima mogu da se gaje i kulture koje ne podnose kiselost. Takvo zemljišta štetno deluje na većinu njivskih kultura, ali, od nje najviše stradaju leguminoze, zatim pšenica, šećerna repa i većina povrtarskih kultura. Na slabo i srednje kiselim zemljštima ove kulture se izrođavaju, pri čemu se po njivama pojavljuju u oazama 'ćelava' mesta, dok na jako kiselim zemljištima uopšte ne uspevaju.

Kisela zemljišta dominiraju Šumadijom

Zapažena je činjenica da unošenje samo mineralnih đubriva na takvim zemljištima malo pomaže, a kiselost se ne odstranjuje ni unošenjem stajskog đubriva. Posle kalcifikacije 'ćelava' mesta sa takvih terena nestaju, a zemljišta postaju sposobna za gajenje raznovrsnih kultura, zaključuje Simić.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Kalcifikacija Struktura zemljišta Kiselost zemljišta Unošenje kreča Darko Simić Leguminoze


Autorka

Mina Erić

Više [+]

Mina je diplomirani filolog, zaljubljenik u novinarstvo, prirodu i zelenu boju. Životni moto: "All you need is faith, trust and a little bit of pixie dust"