Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ozima pšenica
  • 13.01.2021. 12:00

Mlade biljke pšenice u borbi protiv mraza - kako stiču otpornost?

Većina sorata je dosta otporna na niže temperature i golomrazice i pri tome dolazi do odbacivanja liski kao i izvestan broj biljaka, ali to nema uticaja na prinos.

Foto: Valerija Čolović
  • 245
  • 8
  • 0

Ozima pšenica posejana u optimalnim rokovima setve i pri dovoljnoj količini vlage, klija, niče i razvija se sve do bokorenja pri pozitivnim temperaturama. Posle toga je podvrgnuta delovanju znatno nižih temperatura, pri čemu se misli na temperaturu vazduha iznad površine zemljišta. Temperatura zemljišta na dubini ležanja čvora bokorenja je znatno viša nego temperatura vazduha iznad površine zemljišta, objašnjava stručnjak za ratarstvo Poljoprivredno stručne službe Šabac Svetlana Zlatarić.

Zbog toga ne možemo govoriti o otpornosti pšenice da li je ona manja ili veća u zavisnosti od debljine snežnog pokrivača i dubine ležanja čvora bokorenja, jer pšenica izdržava niže temperature ispod snega odnosno u zemljištu.

Sneg je odličan toplotni izolator useva - šta ćemo sa snežnom plesni?

Kako smo nedavno pisali, sneg na ozimoj pšenici u stvari je dobrodošao "pokrivač" kao odličan toplotni izolator koji useve štiti od izmrzavanja ako se temperature spuste dobrano ispod nule. I pri tome, kažu iskusni, važi pravilo što je snežni pokrov deblji to je bolje, odnosno koliko centimetara - toliko minusa. 

Razlika u temperaturi iznad i ispod snega mogu biti 10-15⁰C. Većina sorata je dosta otporna na niže temperature i golomrazice i pri tome dolazi do odbacivanja liski kao i izvestan broj biljaka, ali to nema uticaja na prinos sem u nekim ekstremnim slučajevima kao duže golomrazice praćene veoma niskim temperaturama, depresivnih površina…

Od čega sve zavisi otpornost pšenice na niže temperature?

Prema tome otpornost na niske temperature, zavisi i od više činilaca ko što su i razvijenosti korenovog sistema (korenov sistem prodire duboko u zemljište ispoljava pozitivan uticaj na vodni bilans čvora bokorenja, čija životna sposobnost određuje otpornost ozime pšenice prema zimi), sortnih osobina (manje ili više otporne sorte), osobina zemljišta (fiziške osobine zemljišta, kao i vlažnost zemljišta u vreme prezimljavanja), vremena setve (veoma rana i veoma kasna setva nisu dobre i često su biljke oštećene od mraza, navodi šabački stručnjak.

Ovo se objašnjava time da su veoma ranom setvom biljke stadijumno razvijenije i ulaze u svetlosni stadijum usled čega se smanjuje otpornost na niske temperature, pravilne mineralne ishrane (pravilan odnos elemenata posebno P i K) omogućavaju veći sadržaj organske materije u ćelijskom soku, a naročito ugljenih hidrata, a manji sadržaj slobodne vode, što dovodi do veće koncetracije ćelijskog soka i time veće otpornosti na zimu.

Priprema biljaka da bi preživele niske temperature počinje još u jesen, kada se u noćnim časovima postepeno snižava temperatura vazduha. Proces kaljenja u tom periodu odlikuje se znatnim povećanjem sadržaja šećera u listovima, a naročito u čvoru bokorenja. Mehanizam ove pojave sastoji se u tome što u toku jeseni u vreme sunčanih dana, pšenica pri pozitivnim temperaturama može relativno intezivno da obavlja proces fotosinteze, dok u večernjim, noćnim i jutarnjim časovima pri niskim temperaturama, u biljkama se usporavaju procesi disanja i rasta, što dovodi do nakupljanja šećera.

Važnost rezervnih materija

U zimskom periodu pod snežnim pokrivačem biljke koriste šećer ne samo kao zaštitnu materiju radi snižavanja tačke mržnjenja ćelijskog soka, već i kao energetski materijal koji obezbeđuje proces disanja. Posle procesa nakupljanja rezervnih materija, pri prelazu na temperature ispod 0⁰C, koje određuju stepen takozvane prve faze kaljenja, biljka pšenice relativno lako izdržava temperaturu od -10⁰C.

Posle ove prve faze kaljenja pri temperaturi oko 0⁰C, nastupa druga koja se odvija na temperaturi od -2⁰C do -7⁰C pri čemu su biljke znatno otpornije na mraz, gde se znatno smanjuje sadržaj vode u listovima i čvoru bokorenja, a istovremeno se povećava sadržaj suve materije. U vezi sa tim, najotporniji organ je čvor bokorenja i zato se dubinom setve do izvesne granice, može regulisati i otpornost na niske temperature.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Ozima pšenica Otpornost pšenice na mraz Svetlana Zlatarić Bokorenje Šećeri


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poljoprivrednici u Vojvodini ostali su bez subvencija za gorivo za prolećnu setvu zbog nemarnog i nestručnog upravljanja u informacionom sistemu Ministarstva poljoprivrede e-agrar, saopštila je politička organizaacija Akcija progresivne Voj... Više [+]