Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Strna žita
  • 22.04.2019. 08:00

Pepelnica strnih žita: Vreme je za primenu fungicida

Pepelnica strnih žita raširena je po čitavom svetu. Najčešće se javlja u humidnim i semiaridnim krajevima.

Foto: PIS Vojvodina
  • 618
  • 26
  • 0

Simptomi napada ovog patogena javljaju se u svim fazama, nakon nicanja biljaka kod pšenice, tritikalea, raži, zobi i ječma. Uzročnik ove bolesti je gljiva Blumeria graminis iz roda Blumeria.

U Srbiji, žitarice se tradicionalno uzgajaju već dugo vremena. Najčešće se uzgajaju pšenica, kukuruz, a druge žitarice srazmerno su manje zastupljene. Zob se koristi za ishranu konja ili u lekovite svrhe, a takođe može da se koristi i kao prostirka (slama). Ječam se koristi za ishranu stoke i takođe za prostirku dok se pšenica koristila i koristi za ljudsku ishranu i za proizvodnju stočnog brašna. Kako su se povremeno koristila neselekcionisana semena, podložna su smanjenoj otpornosti na bolesti, budući da ove osobine kontroliše više gena sa slabijim, manje izraženim dejstvom. To je dovelo do masovne rasprostranjenosti ovih bolesti na područjima gde je koncentracija strnih žita najveća. 

Generalno, pepelnica strnih žita raširena je po čitavom svetu. Najčešće se javlja u humidnim i semiaridnim krajevima. Značajnije štete nastaju kada patogen inficira gornju trećinu lista, a posebno list zastavičar . Napadom patogena smanjuje se fotosinteza zbog destrukcije hlorofila. Time se smanjuje produkcija slame, kao i broj zrna i sve to zajedno deluje na ukupan prinos. Smanjenje prinosa može da bude i do 30%. Kod ječma, ova bolest može smanjiti prinose i do 50%.

Simptomi na biljkama strnih žita

Javljaju se od nicanja do kombajniranja. Patogen inficira sve delove biljke, a najviše donje listove jer tu se zadržava najviše vlage u vazduhu i na biljkama i zemljištu.  Kod osetljivijih sorti simptomi se mogu javiti na plevi i osju. Kao i kod pepelnice voća, bolest prvo zahvata biljke u gustom sklopu. Na lišću se javljaju hlorotične pege u kojima se razvija belosivkasta micelija koja formira pahuljastu prevlaku. One se spajaju i pokrivaju čitavu lisnu površinu. Biljka potom izgleda kao da je posuta pepelom, zbog čega je i dobila naziv „pepelnica“. Na pšenici kolonije se manifestuju u svetloj boji i izdignute su dok je kod ječma i zobi micelijska prevlaka siva i ravna. Jače kiše mogu isprati kolonije, tako da na listu ostaju samo hlorotične pege.

Ova vrsta ima i utvrđene specijalizovane forme koje su se prilagodile određenim domaćinima, npr. na pšenici imamo Blumeria graminis f.sp. tritici, na ječmu B. graminis f.sp. hordei, na zobi  B. graminis f.sp. avenae i na raži B. graminis f.sp. secalis. Čak i kod ovih vrsta postoje i specijalizovan veliki broj fizioloških patotipova koji su specijalizovani za pojedine sorte.

Koje su to mere zaštite

Mere zaštite su delimično otežane budući da postoje i specijalizovane forme i patotipovi. Neophodno je obaviti niz preventivnih mera. Neke od njih su: gajenje otpornih sorti, plodored, optimalni rok setve, uništavanje samoniklih biljaka strnih žitarica pre nicanja jesenjih useva, rigolovanje zemljišta, duboko zaoravanje, obratiti pažnju prilikom đubrenja i slično. Bitno je pratiti uputstva semenskih kuća vezano za njihove sorte kako bi prilikom setve napravili optimalan sklop biljaka kojim ćemo smanjiti mogućnost pojave ovog patogena.

Ukoliko preventivnim merama ne uspemo sprečiti zarazu, potrebno je pristupiti hemijskim merama zaštite, odnosno, obaviti prskanje fungicidima. Prskanje fungicidima najčešće se obavlja u početku vlatanja, odnosno, negde oko trećeg lista. Ovih dana biljke na usevima strnih žitarica uglavnom su u fazi od jednog do četiri lista i sad su idealni uslovi za tretiranje fungicidima, ali i herbicidima protiv korova. Pojedini fungicidi, kojima se sprečava pojava pepelnice ili se suzbija pepelnica, mogu se mešati sa herbicidima. Time se postiže ekonomičnija ratarska proizvodnja jer smo više tretmana sveli u jedan.

Za suzbijanje ove bolesti, poslednih godina, dobre efekte dali su fungicidi: Sphere (trifloksistrobin + ciprokonazol), Folicur (tebukonazol), Falcon (tebukonazol + spiroksamin + triadimenol), Prosaro (tebukonazol + protiokonazol), Fluoco (flutriafol).

Prskanje se nikako ne sme obavljati po vetru već uveče, iz ekoloških razloga i zbog zaštite pčela. Prskanje po visokim temperaturama može dovesti to fitotoksičnog efekta. Obavezno se moraju pratiti uputstva proizvođača zaštitnih sredstava i, ukoliko budemo mešali herbicide, insekticide ili sredstva za folijarnu prihranu, trebamo se pridržavati glavnih pravila redosleda mešanja različitih agregatnih i hemijskih oblika sredstva (WG, SC...).


Tagovi

Fungicidi Pepelnica Uzgoj strnih žita Bolesti žitarica Uzgoj zobi Uzgoj ječma Uzgoj pšenice


Autor

Bekir Dolić

Više [+]

Bekir je diplomirani inženjer opšte poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Posebno ga interesuje autohtona genetika svih biljnih vrsta.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Magnolija u Beogradu, na putu za pijacu Vidikovac 😃