Plitka obrada zemljišta: Sedam važnih činjenica o ljuštenju strništa

Vrlo važan zahvat nakon obavljene letnje žetve je obrada ili ljuštenje strništa, ali i njega nakon toga.  

Jednom je prof. dr. sc. Bojan Stipešević sa Fakulteta agrobiotehničkih nauka u Osijeku, želeći istaknuti važnost ove mere rekao da bi obrada bila što uspešnija, plug bi trebalo montirati na kombajn, što znači, obaviti što pre. 

Ova se mera ubraja u plitku obradu zemljišta šest do 10 cm, a smatra se da je u celosti obavljeno tek nakon zatvaranja prašene površine. Može se obaviti nakon usitnjavanja žetvenih ostataka ili u istom prohodu. Smer prašenja strništa mora biti pod određenim uglom u odnosu na smer redova biljaka, kako bi se postigao bolji efekt mešanja, pišu u knjizi "Obrada tla u agroekološkim okvirima", autori D. Jug, M. Birkas, I.Kisić. 

Ublažavanje gubitka vode iz zemlje 

Ističu kako u razdoblju između žetve i setve sledećeg useva novi izolacijski površinski sloj zemljišta nastao ljuštenjem može ublažiti gubitak vode iz zemljišta. Zbog ranije požetih useva, manja je količina potrošene vode, a ta se prednost mora iskoristiti kvalitetnom obradom.

Nebrigom prema strništu ova se prednost može izgubiti za dva do tri nedelje, a u slučaju žege i za nekoliko dana.

Prašenjem bez zatvaranja površine ili potpunim izostavljanjem ove mere i odnošenjem žetvenih ostataka sa površine, gubitak vode zemljišta drastično se povećava. U ekstremno vrućim danima ono gubi svoju elastičnost paralelno sa isparavanjem vlage. Na tako prosušenom i tvrdom zemljištu, osnovna se obrada u jesen izvodi sa gubitkom kvaliteta i većim utroškom energije.

Obrada i nega u jesen razlikuje se od letnje prema ostvarenom efektu, odnosno u jesen postoji izvesno ograničenje u kvalitetu usitnjavanja i inkorporaciji biljnih ostataka u zemljište.

Sedam važnih činjenica o obradi strništa

1. Zaštita i očuvanje vlage zemljišta sa što manjim gubicima te ublažavanje toplotnog stresa omogućeni su usitnjenim žetvenim ostacima, odnosno pokrivanjem površine zemljišta sa najmanje 30 odsto ili još bolje sa 35 - 45 odsto te poravnavanjem i sabijanjem površine valjcima;
2. Zaštita strukture zemljišta i njegova biološka aktivnost zavise od kvaliteta prašenja strništa i stepenu pokrivenosti žetvenim ostacima. Dobro pokrivena površina zemljišta ublažava udarce kišnih kapi, za razliku od slabo pokrivene ili gole površine;
3. Rahlost obrađenog sloja tla bitna je zbog upijanja padavina koje padaju na njegovu površinu. Ako ispod njega nema tabana obrade, voda će ujednačeno vlažiti tlo i neće nastati lokve koje uzrokuju zamuljivanje. Kada je ljuštenje izvedeno po mokrom tlu, zgnječeni donji sloj sprečavaće normalnu infiltraciju vode;
4. Grude koje su nakon obavljanja ove mere približno iste veličine, ne veće od veličine šake, i valjkom ravnomerno usitnjene i utisnute u zemljište, jednako se ponašaju kada su mokre, vlažne ili potpuno suve. Naizmenično prevlaživanje i prosušivanje utiče na površinu zemljišta, ali i na sloj ispod nje. U tlu koje nije ravnomerno obrađeno (tragovi neobrađenog zemljišta), ne može se razviti ujednačena i skladna biološka aktivnost. Trake neobrađenog zemljišta (npr. tragovi točkova u žetvi) nakon daleko će sporije omekšati u poređenju sa ostatkom, iako tokom leta mogu biti više puta provlažene padavinama;
5. Kvalitetna obrada strništa preduslov je za kvalitetnu mineralizaciju u zemlju inkorporiranih žetvenih ostataka. Nezavisno od sezonskih padavinama u kvalitetno obrađenom zemljištu ima dovoljno vlage, vazdušni i toplotni režim povoljan je, a za odvijanje bioloških procesa mineralizacije organske materije potrebna su sva tri parametra;
6. Jedna od zaštitnih uloga ove vrste obrade formiranje je kvalitetnog setvenog sloja za seme korova i volonterske biljke. Vitalno seme brže niče pri manjem gubitku vlage zemljišta. Uništavanje izniklih korova ubraja se u zahvate nege kultura i mora se obaviti pre formiranja semena;
7. Dobro tempirani zahvati prašenja i njege zemljišta ometaju normalnu biološku aktivnost štetočina. Kvalitetno usitnjena i ravnomerno inkorporirana slama, bez većih nakupina, predstavlja lošiji životni prostor za većinu insekata. Slama koja je do žetve ostala zdrava, čak i nakon kvalitetno obavljenog ljuštenja nije podložna napadu patogenih gljivica.