Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prinos sena
  • 07.06.2026. 12:00
  • Zaječarski okrug , Knjaževac

Prinos sena iz prvog otkosa do tri puta veći nego lane

Kada je reč o vremenskim uslovima ove godine, oni su povoljno delovali na razvoj pomenutih krmnih kultura, pa je prinos sena iz prvog otkosa, na području naše zemlje, u zavisnosti od lokaliteta, čak za nekoliko puta veći nego prošle godine.

Prinos sena iz prvog otkosa do tri puta veći nego lane
Foto: Jovana Cvetković

Lucerka, detelina i travne smeše predstavljaju jedan od najvažnijih obroka u ishrani domaćih životinja. Ove biljne kulture, ne samo da smanjuju potrebu za kupovinom koncentrovanih hraniva, već čine odlično kabasto hranivo koje preživari lako vare. Bogate mineralima, proteinima i vitaminima direktno utiču na rast i razvoj životinja, ali i na proizvodnju mleka. Mogu da se koriste u svežem stanju, ispašom, ali i kao senaža ili silaža.

Na teritoriji Srbije, lucerka i detelina zajedno sa travnim smešama gaji se na površini od 110.000 do 130.000 hektara. Lucerka je jedna od najzastupljenijih krmnih kultura i zauzima najveći deo površina.

Silažu od lucerke je izazovno spremiti, ali ne i nemoguće

Kada je reč o vremenskim uslovima ove godine, oni su povoljno delovali na razvoj pomenutih krmnih kultura, pa je prinos sena iz prvog otkosa, na području naše zemlje, u zavisnosti od lokaliteta, čak za nekoliko puta veći nego prošle godine.

I prinos i kvalitet

U knjaževačkom selu Jakovac, ovih dana, gotovo svakodnevno prolaze traktori sa prepunim prikolicama osušenog i izbaliranog sena, a proizvođači su više nego zadovoljni ne samo prinosom, već i ovogodišnjim kvalitetom krme.

Jedan od njih je i Aleksandar Prvulović iz pomenutog sela koji na površini od skoro šest hektara gaji travne smeše i nešto malo deteline koje koristi za ishranu mlečnih krava na porodičnom gazdinstvu.

Bale sena na prikolici
Ove godine - bogato

"Prvi otkos deteline i travnih smeša ove godine je obavljen u optimalnom roku. Vremenski uslovi su pogodovali razvoju biljaka, kosidbi, kao i sušenju, a seno smo uspeli da izbaliramo i sakupimo pre najavljenih padavina", kaže Prvulović na početku razgovora.

Posle košenja - đubrivo

Kako dalje ističe, visina košenja trava obavlja se na pet do sedam centimetara iznad zemlje, jer će preniska kosidba negativno uticati na tačke rasta, što dovodi do usporavanja ponovnog porasta trava. Kada su u pitanju travno-detelinske smeše, košenje se vrši u trenutku kada trava počinje da klasa, a detelina je u fazi početka butonizacije.

"Nakon svakog košenja, poželjno je zasejane livade i prihraniti trojnim NPK đubrivom formulacije 20:20:20 uz dodatak mikroelemenata kako bi se biljke što pre oporavile i regenerisale", napominje ovaj proizvođač.

Pokošeno
Nakon košenja obavezno primeniti trojno đubrivo

Prinos prvog otkosa je, kaže, ove godine bio čak dva do tri puta veći nego prošle godine i iznosi 500 bala po hektaru.

"Uprkos prošlogodišnjoj suši i lošem prinosu i kvalitetu, ove godine je i prinos i kvalitet na visokom nivou", navodi naš sagovornik.

Prvi otkos - najvažniji

Pored toga što kosidbu treba obaviti blagovremeno, kako bi se zadržale sve nutritivne vrednosti, treba naglasiti da je prvi otkos zapravo i najvažniji u sezoni, jer nosi najveći udeo u ukupnom prinosu. Između ostalog, diktira i kvalitet ishrane životinja tokom cele godine, što je naročito važno tokom zimskih meseci.

Kvalitetom i prinosom lucerke zadovoljan je i stočar Aleksandar Jelenković iz knjaževačkog sela Vina koji priprema hranu za više od 80 krava na svom imanju. Lucerku gaji na oko 15 hektara od koje pravi senažu.

Rolo bale
Jedna teška oko 300 kg (foto: Aleksandar Jelenković)

"Najveći prinos bio je u lucerištu sa površine od 60 ari. Imali smo čak 11 rolo bala koje su u suvom stanju teške oko 300 kilograma. Neki prosečan prinos po hektaru bio je 17 rolo bala", navodi Jelenković.

Kako zaključuje na kraju razgovora, zadovoljan je ovogodišnjim kvalitetom krme kao i vremenskim uslovima koji su pozitivno uticali na razvoj pomenutih ratarskih biljaka.


Autorka

Jovana Cvetković

Više [+]

Savetodavac za ratarstvo i povrtarstvo. Dupli master inženjer poljoprivrede iz oblasti ratarstva i fitomedicine. Večno zaljubljena u prirodu, biljnu proizvodnju i fotografiju. Uporna, ambiciozna i velika sanjalica.