Pretraživanje tekstova
Ako bude ostala ta cena žita, svi proizvođači će ući u debeo minus, procenjuje Dejan Trajković iz Ujedinjenih udruženja poljoprivrednika Srbije.
Juče (7.6.) su poljoprivrednici iz Ujedinjenih udruženja imali sastanak u Vladi sa predstavnicima ministarstva poljoprivrede i trgovine, udruženja "Žita Srbije", Unije pekara i Privredne komore Srbije na kom se raspravljalo o pitanjima otkupa i cene žitarica.
"Prošle godine je otkupljeno žito po dosta visokim cenama, a nisu uspeli da izvezu. Sada bi sa jeftinim otkupom da to refundiraju. Ali, na evropskim berzama, ta vrednost nije!", rekao je za Agroklub Dejan Trajković ispred Ujedinjenih udruženja poljoprivrednika Srbije.
Prošlog petka na Berzi, ponder cena pšenice iznosila je 19,71 din/kg bez PDV-a. Kako je rekao na 90. Sajmu poljoprivrede Slavko Jovanović ispred "Žita Srbije", one su u martu 2023. u odnosu na isti period prošle godine pale za više od 21 odsto, a kod uljarica za više od 48 odsto.
Poenta je, dalje ističe Trajković, što Žita Srbije 'drže' 70 do 90 odsto izvoza.
"Naša izvozna pozicija više nije luka Konstanca zbog prezasićenja ukrajinskim žitom, pa Srbija mora da traži druga tržišta", rekao je onda Jovanović i dodao da on "ne vidi gde". Inače, naša pšenica se najviše izvozi u Italiju.
Zbog velikih viškova, poljoprivrednici su, između ostalog, predložili da Republička direkcija za robne rezerve kupi 300.000 tona novog roda, što bi povećalo tražnju i podiglo cenu na tržištu. U skorijem periodu o ovome svemu očekuje se sastanak između ministarstva i "Žita Srbije".
"Ako bude ostala ta cena žita, svi proizvođači će ući u debeo minus", procenjuje Trajković.
S druge strane, iz ministarstva tvrde da uvoza hlebnog zrna, koje je kod nas posejano 17 odsto manje nego sezonu ranije, uopšte "nema".
Pošto je ovaj sastanak nastavak rešavanja stavki iz ugovora koji je potpisan po okončanju protesta, bilo je reči i o finalizovanju pitanja oko naknade za odvodnjavanje koja ove godine treba da bude umanjena za 50 odsto, a od sledeće ukinuta.
Da li je odvodnjavanje mit ili stvarno dobijamo uslugu koju plaćamo?
Takođe, zaključeno je i uvođenje prelevmana na uvoz mlečnih proizvoda, te Trajković, koji je inače stočar iz Pančeva, kaže da se čekaju "efekti i šta će se desiti na terenu", aludirajući na mlekare koje su proizvođačima otkazivale otkup mleka.
Očekuje se naredni sastanak na kom će se govoriti, između ostalog i o problemu uvoza soje koji je prošle godine dupliran, u odnosu na godinu ranije.
Tagovi
Cena pšenice Sastanak u Vladi Ujedinjena udruženja poljoprivrednika Srbije Dejan Trajković Slavko Jovanović Izvoz pšenice Cena na berzama Odvodnjavanje Prelevmani za mleko Uvoz soje
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.