Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Setva kukuruza
  • 02.04.2023. 12:00

Šta je važno za postizanje većih prinosa kukuruza?

U polja sa sejačicom ne treba ići dok ne prođe opasnost od kasnih prolećnih mrazeva, jer je kukuruz kultura koja je osetljiva na ovu pojavu.

Foto: Depositphotos/zorandim
  • 2.662
  • 231
  • 0

Poljoprivrednici se ovih dana pripremaju za setvu kukuruza. Za postizanje najviših prinosa, važno je obaviti je u pravo vreme - ni prerano, ni prekasno. U polja sa sejačicom ne treba ići dok ne prođe opasnost od kasnih prolećnih mrazeva, jer je kukuruz kultura koja je osetljiva na ovu pojavu. Odnosno, sa setvom ne bi trebalo početi ako su temperature zemljišta ispod 10 stepeni, a temperature vazduha 13 - 15 stepeni.

Uraditi finu obradu

U našim uslovima, najbolje vreme za setvu je otprilike od 10. aprila do 5. maja. Koji sve radovi prethode setvi, koje sve izbore treba napraviti za najbolje prinose, pojasnila je u razgovoru za Agroklub, stručnjak ishrane bilja dr Emina Sijahović

O čemu bi ratari trebalo da povedu računa pre same setve? 

Kukuruz voli blago kisela ili neutralna zemljišta, plodna, duboka, propusna i rastresita, odnosno ona dobrog vodno - vazdušnog režima. Posebno treba voditi računa o vlazi. Nakon snega i kiša koje smo imali poslednjih mesec dana, treba voditi računa da je tlo tokom setve dobro prosušeno, ali ne i isušeno, kako zbog mehanizacije, tako i zbog optimalnih uslova za klijanje. Pre same setve zemljište treba dobro pripremiti, izvršiti finu obradu, koja će omogućiti lakše nicanje semena, sprečiti ranu pojavu korova.

Posebno treba voditi računa o vlazi u zemljištu (Foto: Depositphoto/@smereka)

Đubrenje kukuruza zavisi od plodnosti tla, planiranom prinosu i uslovima proizvodnje. Ono racionalno se zasniva na rezultatima analize zemljišta, pa je to neki prvi korak koji se preporučuje prilikom podizanja bilo kakvog zasada ili setve bilo koje kulture. Na taj način se sprečava bespotrebna potrošnja mineralnih, biljci se daje tačno ono šta joj je potrebno i koliko joj je potrebno i vodi se računa o zaštiti životne sredine.

Đubrenje treba biti prilagođena uslovima u zemljištu i uzgajanoj kulturi, ekonomski isplativa i ekološki prihvatljiva. Startna prihrana izvodi se zajedno sa setvom tako da ulagači đubriva postavljaju isto 5-8 cm u stranu od semena i oko tri do pet cm ispod semena. Ta su hraniva u blizini tek razvijenog korena i biljka ih odmah koristi za brži porast. Koriste se NPK s naglašenom fosfornom komponentom. 

Kako sprovesti đubrenje i prihranu?

Za dobre prinose kukuruza potrebno je đubrenjem primeniti 150 - 200 kg/ha azota (N), 100 - 150  kg/ha fosfora (P2O5) i 120 -200 kg/ha kalija (K2O). Fosfor i kalijum su slabo pokretni elementi u tlu i zato se najveći deo tih hraniva (2/3) primenjuje pre osnovne obrade, jer se tako raspoređuju u zoni najvećeg rasprostiranja korena kukuruza. Preostala količina fosfora i kalijuma dodaje se pre pripreme zemlje za setvu, ili istodobno sa setvom (startno đubrenje) u trake, nekoliko centimetara sa strane i ispod semena.

Startno se preporučuje na siromašnoj zemlji i na onoj sa jakom fiksacijom fosfora (jako kisela i karbonatna) ukoliko ima dovoljno vlage. Dovoljno je primeniti 100 kg/ha N:P:K formulacije 15:15:15. Usevi kukuruza đubreni velikim količinama azota, a istovremeno malim količinama kalijuma, jače su podložni napadu štetočina i biljnih bolesti. Kukuruz koji je optimalno đubren kalijumom bolje podnosi sušna razdoblja.

Za prihranu koristiti prvenstveno KAN ili AN (Foto: Depositphotos/Stockr)

Već na početku rasta kukuruza, ali i tokom čitave vegetacije potrebna je dobra raspoloživost i dovoljna snabdevenost biljnim hranivima. Primena azotnih đubriva je efikasnija što je vremenski bliža fiziološkim potrebama kukuruza. Na težim zemljištima do 50 odsto azota dodaje se u jesen kod osnovne obrade, a na lakšim veći deo treba dodati predsetveno i startno. Najpovoljnija azotna za predsetvenu i startnu kao i prihranu su ona koja sadrže amonijski i nitratni oblik, a za osnovno đubrenje UREA ili UAN.

Tokom hladnijih proleća, u fazi razvoja kukuruza četiri do pet listova, često se mogu uočiti nedostatci fosfora. Najprepoznatljiviji simptom ovog nedostatka je pojava ljubičaste boje na listovima kukuruza. Simptomi su jače izraženi na kiselim zemljištima i ako je prisutan višak vode u istom. Najbolje rešenje za navedenu pojavu je kultivacija kukuruza kojom se prozračuje i prosušuje površinski sloj tla uz prihranu KAN-om. Nakon kultivacije i sušenja površinskog sloja nestaju simptomi deficita fosfora. Kod prihrane se dakle koriste azotna đubriva, prvenstveno KAN ili AN. Prihrana se može obaviti u dva navrata: prva, u fazi porasta useva tri do pet listova, i druga, u fazi sedam do devet listova. 

Seme položiti u vlažnu zonu

S obzirom na klimatske promene, jesu li se optimalni rokovi setve pomjerili?

Optimalni rokovi setve kukuruza su otprilike od polovine pa do kraja aprila. Kada krenemo sa setvom bitno je seme položiti u vlažnu zonu zemlje pa tako dubina može biti četiri do osam centimetara. Setvom na dubinu četiri, pet štitimo seme od mraza, ptica te isušivanja površinskog sloja tla. Ako se obavi previše duboko (devet do 10 cm) zrno troši rezerve za klijanje te se smanjuje nicanje.

Narodna verovanja: Šta ševa predviđa, a šta znači "volujsko oko"?

S obzirom na klimatske promene, agronomi sve više pribegavaju primeni nekih biostimulatora, mikrobioloških preparata kojima se nastoji ojačati seme/biljka, odnosno putem njih umanjiti biljni stres (hladnoća, veći nivo vlažnosti zemljišta, pojava pokorice i slično). Takođe, ako su iznikle biljke pretrpele stres izazvan uslovima spoljne sredine (mraz, kišni periodi, herbicidni šok…) tretman takvog useva nekim od biostimulativnih sredstava registrovanih za ovu namenu može pomoći brzom oporavku iscrpljenih biljaka. Ovi preparati imaju stimulativni efekat na klijanje, razvoj korena i brzinu početnog porasta.

Takođe, s obzirom na klimatske promene, i potrebe kukuruza za vodom, očekivano je da će se u budućnosti pribegavati i navodnjavanju ove kulture, što do sada u BiH i nije bila praksa, osim u naučnim eksperimentima.

Zatvaranje zimske brazde čuva vlagu

Agrometeorolozi su proteklih dana izveštavali da je vlažnost zemljišta dobra, koliko je ona značajna na početku setve i na šta utiče?

Vlažnost zemljišta na početku uzgoja je veoma važna zbog pravilnog i pravovremenog klijanja semena, što se kasnije naravno odražava na prinos i kvalitet biljke kukuruza. Najveću potrebu za dovoljnom količinom vlage kukuruz ima u fazi pre cvetanja i tokom cvetanja, odnosno tokom letnih meseci (juni, juli, august).

Zatvaranjem zimske brazde, u rano proleće, čuva se akumulirana vlaga prikupljena u tlu tokom zime. Njen cilj je prekid kapilariteta tla na samoj površini. Pravovremeno i pravilno zatvaranje zimske brazde može biti odlučujuće za uspeh proizvodnje već u početnom delu vegetacije ili kasnije, tokom letnjih meseci.  

Termin za najbolji prinos

Koji su rizici rane setve kukuruza?

Setva kukuruza izvršena od sredine aprila pa najkasnije do 5. maja daje najbolje prinose, sve posle smanjuje prinos. Ako se odlučimo na raniju setvu, preporučuje se plića setva, jer je zemljište dovoljno vlažno, tada nam je temperatura ograničavajući faktor. Za kasniju setvu, seme kukuruza se polaže dublje, a tada nam je voda ograničavajući faktor.

Odabir semena kukuruza zavisi od više faktora (Foto: Depositphoto/stevanovicigor)

Rizici rane setve kukuruza su: sporije klijanje, mogućnost štete od kasnog mraza, odgođeno nicanje, slabije biljke, otežana primena sredstava za zaštitu biljaka, inhibirani rast korena, smanjeni unos hranjivih sastojaka i mnogi drugi.

O čemu treba voditi računa kod izbora semena kukuruza i kako ga čuvati?

Odabir semena kukuruza zavisi od više faktora, između ostalog od prostora na kojem se planira uzgajati, namene, željenog prinosa i kvaliteta zrna i mnogih drugih. Kod kukuruza se uglavnom koriste hibridi. Izbor hibrida jedan je od najvažnijih faktora koji utiču na prinos i kvalitet kukuruza.

Kako odabrati seme kukuruza za setvu?

Hibridi se razlikuju po dužini vegetacije, a svrstavaju se u vegetacijske grupe FAO 100 - FAO 1000, pri čemu FAO 100 ima vegetacijski period 90 dana, a svaka sledeća grupa ima za deset dana dužu vegetaciju.

Nakon berbe, kukuruz se najčešće skladišti u košu. Prilikom skladištenja treba paziti da se skladište samo zdravi, čisti i zreli klipovi. Vlaga skladištenog zrna ne bi trebalo da bude iznad 26 odsto zbog mogućnosti pojave gljivičnih oboljenja.


Povezana biljna vrsta

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: - | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a dužina njegove vegetacije od nicanja do punog zrenja zavisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uslova... Više [+]

Tagovi

Kukuruz Sjetva kukuruza Izbor sjemena Klimatske promjene Navodnjavanje kukuruza Emina Sijahović Poljoprivredno-prehrambeni fakultet


Autorka

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.