Pretraživanje tekstova
Evropska unija i dalje najviše svinjetine izvozi u Kinu. Najveći izvoznik je Španija, a sledi je Nemačka u kojoj su cene za ovu vrstu mesa porasle na 1,30 evra po kilogramu.
Prošle godine Evropska unija zabeležila je uspeh što se tiče količine izvoza svinjskog mesa. Tako je prema podacima Evropske komisije (EK) u tom razdoblju izvezla 6,31 miliona tona, uključujući i nusproizvode.
Upoređujući sa podacima od prošle godine, reč je o povećanju od 12,9 odsto. Kako piše top agrar, razlog tome je prvenstveno porast isporuka u Kinu, ali i Bregzit zbog kog su počeli da računaju izvoz u Veliku Britaniju.
Međutim, ako se isključi trgovina s Ujedinjenim Kraljevstvom, izvoz ove vrste mesa je porastao na godišnjem nivou za čak 18,8 odsto na 5,43 miliona tona, što je novi rekord.
Prošle godine su izvoznici svinjetine zabeležili porast prihoda, a povećali su se na 14,92 milijarde evra, što je porast za 2,16 mlrd € u odnosu na 2019. godinu.
Vrednost poslovanja sa Kinom bila je ukupno 7,13 milijardi evra čineći povećanje od čak 53,6 odsto u odnosu na godinu pre kada je prodato 3,35 miliona tona. To bi značilo da je skoro svaka druga tona isporučena u Kinu.
Nakon nje, Velika Britanija bila je najvažniji kupac ove vrste mesa. Iako podaci u celosti još uvek nisu dostupni, navodi se da su isporuke u tu zemlju pale za 13 odsto i iznose 881.000 tona. Zabeležen je pad prodaje i kod ostalih bitnih kupaca poput Japana gde je izvezeno 360.000 tona, Južne Koreje sa 195.000, a izvoz na Filipine pao je za više od 30 odsto i iznosi 153.000 tona.
Suprotno tome, znatno više svinjetine i nusproizvoda prodato je u Hong Kong sa porastom od gotovo 40 odsto na 283.600 tona. Takođe, povećan je izvoz u Srbiju, Obalu Slonovače i Kanadu.
Španija je daleko najviše profitirala od veće potražnje Kine. Prema EK, ta je zemlja povećala izvoz za 53,2 odsto u odnosu na 2019. godinu i to na 1,92 miliona tona.
Uprkos zabrani izvoza zbog afričke svinjske kuge (ASK) Nemačka je uspela zadržati drugo mesto među izvoznicima sa 1,06 miliona tona. Ali, ipak se suočila sa padom od 14,1 odsto, tačnije 174.000 tona.
Podsetimo, niske cene svinjetine u toj zemlji srušile su one širom Evrope pa tako i kod nas.
Zbog prekomernog uvoza svinja i svinjskog mesa, potrebna intervencija države?
Kako javlja agrarheute, u Nemačkoj je ona porasla za 10 centi i iznosi 1,40 evra po kilogramu, a za prasad od 25 kilograma plaća se 40 evra po grlu.
Izvoz iz Danske porastao je za 12,8 odsto na 1,03 miliona tona. Uz to, Holandija je uspela da poveća prodaju ovog mesa izvan granica EU-a za skromnih 5,1 odsto na 831.900 tona. Dok se onaj iz Francuske povećao se za 10,5 odsto na 352.000 tona, a belgijski i poljski je narušen zbog ASK.
Tagovi
Izvoz Svinjetina Evropska unija Cene
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.