Ne postoji nijedna sumnja, niti potvrđen slučaj ove bolesti na našoj teritoriji. Poslednji slučaj slinavke i šapa u Srbiji zabeležen je 1996. godine na teritoriji Kosova i Metohije.
Od danas, 22. januara, u Srbiji je zabranjen uvoz mesa poreklom od domaćih goveda, svinja, ovaca, koza i ostalih domaćih i divljih papkara iz zemalja u kojima postoji sumnja ili potvrda zarazne bolesti slinavka i šap. Naredbu o preduzimanju mera za sprečavanje unošenja zarazne bolesti slinavka i šap doneo je ministar poljoprivrede Aleksandar Martinović, a objavljena je juče u Službenom glasniku.
Kako se precizira, zabranjuje se uvoz i provoz pošiljaka živih domaćih goveda, svinja, ovaca, koza i ostalih domaćih i divljih papkara, kao i mesa, proizvoda od mesa, mleka i proizvoda od mleka i ostalih proizvoda životinjskog porekla za ishranu ljudi, poreklom od ovih životinja. Postoje izuzeci, a oni se odnose na termički tretirane proizvode od mesa u hermetički zatvorenoj posudi, kao i na mleko tretirano ultra visokom temperaturom UHT.
Zabranjuje se i ulaz prevoznih sredstava za prevoz i provoz živih životinja, kao mogućeg nosioca uzročnika, kao i ukoliko nisu tretirana protiv uzročnika bolesti slinavka i šap, a od momenta tretiranja nije proteklo 24 časa.
Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede, zaraza ove bolesti prouzrokuje značajne ekonomske štete, zbog čega se nalazi na listi najopasnijih bolesti Svetske organizacije za zdravlje životinja.
"Što se tiče Republike Srbije, ne postoji nijedna sumnja, niti potvrđen slučaj ove bolesti na našoj teritoriji. Poslednji slučaj slinavke i šapa u Srbiji zabeležen je 1996. godine na teritoriji Kosova i Metohije."
Kako preciziraju, Uprava za veterinu aktivno prati situaciju u drugim zemljama i preduzima preventivne mere kako bi se sprečilo unošenje i širenje bolesti na teritoriji Srbije.
Kako smo već pisali, slinavka i šap potvrđena je u nemačkoj pokrajini Brandenburg. Reč je, ističu stručnjaci, o izuzetno opasnoj zaraznoj bolesti. Virus nije opasan za ljude, ali je izuzetno zarazan za papkare poput goveda, ovaca, koza i svinja, a ovu bolest mogu dobiti i divlje životinje. Osnovne karakteristike su visoka temperatura, pojava mehura po sluznicama usne šupljine, vimenu, vulvi, međupupčanom prostoru, delu iznad papka i oštećenjima sluznice probavnog trakta.
Slinavka i šap ponovo u Evropi, kako prepoznati ovu zaraznu bolest papkara?
Zbog pojave mehura po ustima, životinja obilno slini, pa otuda i naziv tog oboljenja. Zaražene životinje obavezno se moraju eutanizIRATI i neškodljivo ukloniti, te uspostaviti zona zaštite i nadziranja. Za razliku od Evrope za koju se mislilo da je sigurna od ove bolesti, slinavka i šap još uvek je prisutna u Turskoj, na Bliskom istoku, Africi, Aziji i Južnoj Americi.
Tagovi
Autorka