Boja i ukus bobice nisu dovoljni za odluku o berbi. Evo koje parametre vinogradari treba da prate kako bi odredili pravi trenutak i sačuvali kvalitet roda.
Berba grožđa jedan je od trenutaka u vinogradarskoj proizvodnji kada nekoliko dana može napraviti veliku razliku. Prerano ubrano grožđe može imati nedovoljno šećera i izraženije kiseline, dok predugo čekanje, posebno nakon toplog i sušnog perioda, može dovesti do previsokog sadržaja šećera, gubitka kiselina i problema sa zdravstvenim stanjem grozdova.
Zato odluka o berbi ne bi trebalo da se zasniva samo na tome kako grožđe izgleda ili koliko je "slatko na ukus".
Kod belih i crnih sorti promena boje jedan je od znakova približavanja zrelosti, ali nije dovoljan pokazatelj da je grožđe spremno za berbu. Na istom čokotu pojedini grozdovi mogu sazrevati različitom dinamikom, a razlike mogu biti još izraženije između različitih delova vinograda.
Iskusni vinogradari zato ne procenjuju zrelost samo pogledom. Nekoliko dana pre planirane berbe potrebno je početi redovno pratiti stanje grožđa i uzimati uzorke sa različitih delova zasada.
Jedna od praktičnih grešaka pri kontroli zrelosti je uzimanje nekoliko velikih i zdravih grozdova iz prvog reda vinograda. Takav uzorak može dati lep rezultat, ali ne mora predstavljati stvarno stanje celog zasada.
Bolji pristup je proći kroz više redova i nasumično uzeti bobice sa različitih položaja - sa osunčanih i manje osunčanih delova, sa početka, sredine i kraja redova. Kod većih zasada uzorkovanje treba ponavljati tokom nekoliko dana kako bi se videlo da li sadržaj šećera raste ili se sazrevanje usporilo.
U praksi je korisnije pratiti trend nego se osloniti na samo jedno merenje.
Za proizvođača koji želi preciznije da odredi trenutak berbe, ručni refraktometar nije naročito složen alat, a može biti veoma koristan. Njime se može odrediti sadržaj rastvorljive suve materije u soku, odnosno vrednost °Brix, koja je prvenstveno povezana sa sadržajem šećera.
Međutim, nijedan broj ne treba posmatrati izolovano. Kod vinskog grožđa važno je istovremeno pratiti i ukupne kiseline, a kod ozbiljnije proizvodnje preporučuje se laboratorijska analiza uzorka.
Cilj nije proizvesti grožđe sa najvećim mogućim sadržajem šećera, već postići odgovarajuću tehnološku zrelost za konkretnu sortu i namenu. Sastav grožđa, uključujući šećere i kiseline, jedan je od ključnih faktora kvaliteta budućeg vina.
Ne postoji jedan datum koji važi za sve vinograde. Termin berbe zavisi od sorte, položaja vinograda, opterećenja čokota, vremenskih prilika i cilja proizvodnje.
Za vinogradara je zato važnije da prati sopstveni zasad nego da se slepo drži kalendara. Ako merenja pokazuju da sadržaj šećera brzo raste, a kiseline opadaju, čekanje još nekoliko dana može značajno promeniti sastav grožđa.
U prethodnim godinama vinogradari su već upozoravali da visoke temperature i sušni periodi mogu ubrzati dozrijevanje, te mogu dovesti do ranije berbe i previsokih šećera, uz istovremeno smanjenje prinosa.
Vremenska prognoza pred berbu postaje jednako važna kao i merenje zrelosti. Ako je grožđe zdravo i tehnološki zrelo, a prognozira se duži kišni period, čekanje može povećati rizik od sive plesni i drugih problema sa zdravstvenim stanjem grožđa. Posebno je problematična situacija kada se padavine ponavljaju više dana, jer grozdovi ostaju dugo vlažni.
S druge strane, jedan kratkotrajan pljusak ne znači automatski da treba požuriti sa berbom. Ključno je proceniti zdravstveno stanje grozdova i prognozu za naredne dane.
U završnom delu vegetacije prozračnost zone grozdova može biti važna za zdravstveno stanje zasada. Umerenim uklanjanjem dela lišća omogućava se bolje strujanje vazduha i brže sušenje grozdova nakon rose ili kiše.
Međutim, potpuno izlaganje grozdova jakom hercegovačkom suncu nije uvek dobro rešenje. Kod pojedinih sorti i položaja prekomerna izloženost može dovesti do pregrevanja bobica i oštećenja.
Zato defolijaciju treba prilagoditi sorti, položaju i vremenskim uslovima, a ne sprovoditi je po principu "što više skinutog lišća, to bolje".
Ako se približava berba, a pojedini grozdovi očigledno zaostaju u sazrevanju, njihovo ostavljanje može uticati na prosečan kvalitet uroda.
Kod crnih vinskih sorti posebno se može uočiti razlika u obojenosti bobica. Slabije obojeni i očigledno nezreli grozdovi mogu zaostajati u sazrevanju i smanjiti ujednačenost ukupnog uroda. U takvim slučajevima bolje je razmišljati o selekciji nego očekivati da će svi grozdovi u poslednjih nekoliko dana dostići isti stepen zrelosti.
Kada se odredi datum berbe, posao još nije završen. Grožđe treba brati po mogućnosti u hladnijem delu dana i što brže ga dopremiti do mesta prerade. Kod visokih temperatura ubrzavaju se neželjeni procesi u oštećenim bobicama, pa dugo stajanje grožđa na suncu može negativno uticati na kvalitet.
Tikveš između baštine i algoritama: Kako se velika vinarija vratila vinogradu
Posebno treba paziti da se u gajbe ne stavljaju truli, oštećeni ili potpuno prezreli grozdovi. Ono što uđe u posudu za berbu na kraju ulazi i u ukupni kvalitet sirovine.
U vinogradarstvu se ponekad smatra da je najbolje što duže čekati jer će grožđe tako biti slađe. Međutim, cilj nije postići maksimalan sadržaj šećera, već odgovarajuću ravnotežu svih važnih parametara.
Pravi trenutak za berbu je onaj kada grožđe odgovara onome što od njega želimo da dobijemo, bilo da je reč o svežem stonom grožđu ili sirovini za proizvodnju vina.
Zato vinogradar koji pred berbu svakih nekoliko dana prati °Brix, zdravstveno stanje grozdova, vremensku prognozu i izgled zasada ima mnogo bolju osnovu za donošenje odluke od onoga koji čeka da "grožđe samo kaže" da je spremno.
U godinama sa visokim temperaturama i dugim sušnim periodima ta razlika može biti posebno važna, ne samo za količinu uroda već i za njegov konačni kvalitet.
Tagovi
Autorka