Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita bilja
  • 11.08.2022. 07:30

Kako izbeći moniliju na plodovima jabuke i kruške?

Što su plodovi zreliji to su podložniji bolesti. Oboljenje se brzo širi i može da uništi do 80 odsto roda. Javlja se i na listovima, grančicama i cvetovima koji se osuše.

Foto: Depositphoto/kazakovmaksim
  • 564
  • 81
  • 0

U vreme berbe često možemo da vidimo plodove jabuke i kruške koji su počeli da trule, menjaju boju. Mnogo je razloga koji mogu da dovedu do ove pojave, od nedostatka hraniva, manjka vlage u zemljištu, oštećenja štetočina do pojave bolesti.

Najčešće se radi o simptomima oboljenja koje izaziva gljivica Monilia fructigena. Ovaj patogen napada plodove u poslednjim fazama rasta, izaziva njihovo truljenje i propadanje. Otuda i naziv oboljenja moniloza plodova ili monilozna trulež plodova. Može da uništi i do 80 odsto roda, jer što su plodovi zreliji to su podložniji bolesti.

Opasno oboljenje se brzo širi

Kada se jednom pojavi brzo se širi i može zaraziti veliki broj stabala jabuke i kruške, ali se javlja i na dunji i koštičavom voću. Širenju patogena i ostvarenju infekcije pogoduje toplo i vlažno vreme.

Optimalno vreme za pojavu ovog oboljenja je kada posle dugog niza toplih dana nastane kišni period. U ovakvim uslovima biljka, a samim tim i plod naglo usvajaju vodu što dovodi do pojave sitnih pukotina na pokožici, koje su vrata za ostvarenje infekcije. Optimalna temperatura je između 15 do 20ºC.

Gljivica prezimljava u trulim plodovima koji otpadaju na površinu zemlje ili se osuše i ostaju u krošnji kako mumificirani, odakle se na proleće oslobađaju spore koje izazivaju zarazu.

Gljivica prezimljava u mumificiranim plodovima, osušenim listovima i grančicama (Foto:Depositphoto/luanateutzi)

Infekcija se može preneti sa zaraženog na zdravi plod. Sam patogen se razvija u plodu čije meso postaje smeđe i truli, a na površini se pojavljuju spore kojima se bolest širi dalje. Može da izazove propadanje plodova i u skladištu.

Osim na plodovima, u proleće se javlja na listovima, grančicama i cvetovima koji se suše.

Bolje sprečiti, nego lečiti

Najbolja zaštita plodova je sprovođenje preventivnih mera. Za sadnju treba odabrati otporne sorte, ali imajte na umu da nema ni jedne koja je 100 odsto otporna. Nikada ne treba saditi sadnice pregusto. Voćnjak mora da ima dobru ventilaciju i provetravanje krošnje. Neophodno je redovno obavljati rezidbu i uklanjanje opalih i mumificiranih plodova, kao i uvelih grana, listova. Inficirane grane treba odseći do zdravog dela. Zaraženi plodovi su glavni izvor zaraze.

Stabla štite od napada štetočina, posebno lisnih vaši jer pospešuju širenje čađave gljivice koja pogoduje pojavi bolesti.

Za rezidbu koristite sterilne makaze i ne preterujte sa đubrenjem.

U jesen i proeće, do kretnja vegetacije, stabla se tretiraju sredstvima na bazi bakra. Na početku rasta plodova, kada su veličine zrna graška, možemo obaviti tretiranje rastvorom joda. Za njegovu primenu će nam biti potrebno 40 kapi joda i 10 l vode.

Veliki broj prirodnih sredstava u fokusu ima suzbijanje štetočina, posebno lisnih vaši, tokom proleća. Tako sprečavamo oštećenje mladih plodova i razvoj gljivice čađavice. Koriste se sredstva na bazi ljute paprike, gorušice, pelina.

Od bioloških sredstava koriste se oni koji uništavaju strukturu gljivice, a nemaju negativan efekat na biljku i plodove. Kada je reč o sintetičkim fungicidima koriste se sredstva na bazi ciprodinila ili mešavine na ciprodinila i fludioksonila. Aktivna materija ciprodinil unutar biljnih organa sprečava pojavu infekcija, rast gljivice u početnim fazama nakon infekcije.

Tretiranje fungicidima se obavlja u prolećnom periodu prema uputstvu. Ako je monilioza zahvatila plodove tretiranje se obavlja 20 do 30 dana pre berbe u zavisnosti od primenjenog sredstva.


Tagovi

Trulež plodova jabuke Monilija Smeđi plodovi jabuke Monilia fructigena Suzbijanje


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.