Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita maline
  • 17.02.2019. 09:00

Kako sprečiti sušenje korena maline?

Jedna od posledica nepoštovanja pravila uzgoja malina je sušenje njenog korenja koja kao posledicu ima ozbiljne ekonomske štete.

Foto: Pixabay / Leva_K
  • 2.562
  • 93
  • 0

Prema rečima diplomiranog inženjera zaštite bilja Radmile Ćalić postoje glavni faktori koji moraju biti razmotreni prilikom izbora mesta za podizanje zasada. Kako ona naglašava, to uključuje prentivne mere: ocenu parcele, analizu pretkulture, analizu tipa zemljišta i njegove plodnosti, potrebu obezbeđenja odvodnjavanja, vetrozaštitnih pojaseva, analizu osunčanosti, blizinu izvora vode i povezanost sa komunikacijama.

Za malinu su izrazito povoljne ilovače

Pod ocenom parcele podrazumeva se težnja da lokacija za zasnivanje zasada treba da bude dobro osunčana. U tom smislu, potrebno je izbegavati zasenjena mesta. U idealnom slučaju, uzgajivači bi trebali da izaberu zemljišta koja su dobro drenirana, prirodno plodna, bogata organskom materijom (2-4%), sa pH 6-7. Za malinu su izrazito povoljne peskovite ilovače ili samo ilovače, kao i dobro drenirana glinovita zemljišta.

Ivan Tasić u novu proizvodnu sezonu ulazi sa zebnjom

Koren maline izuzetno osetljiv na manjak kiseonika u zemljištu

Odvodnjavanje, odnosno drenaža je, takođe, važan faktor prilikom izbora lokacije. Razlog je taj što koren maline dostiže dubinu i do 1 metra. Parcele koje imaju nepropusan sloj u ovoj zoni treba izbegavati. Nivo podzemne vode ne bi trebao da bude viši od 1 metra, s obzirom na to da je koren maline izuzetno osetljiv na nedostatak kiseonika u zemljištu. Takođe, mnogi kultivari maline su neotporni na gljivice koje inficiraju koren, a koje dominiraju u slabo dreniranim zemljištima. Кada izumre koren, biljka zakržlja, što je izuzetno izraženo tokom letnjih vrućina i nedostatka vlage u zemljištu.

Jednostavnim testom proveriti vodopropusnost zemljišta

Postoji jednostavan praktični test kojim se može ustanoviti da li je zadovoljavajuća drenaža ili vodopropusnost u određenom sadnom mestu. Iskopa se rupa dubine oko 75 centimetara i prečnika oko 15 centimetara na mestu na kojem planiramo da zasnujemo zasad, i to u rano proleće ili kasnu jesen, kada je zemljište zasićeno vlagom, ali nije smrznuto. Nakon toga rupa se puni sa oko 20 litara vode, pa se proverava nivo vode nakon 1 sata. Ukoliko se voda zadržala na dnu rupe takvo zemljište može biti previše vlažno za gajenje maline. Ova voćna vrsta bi trebalo da bude posađena na blagim padinama, gde ne postoji opasnost od zadržavanja suvišnih količina vode.

Vazdušna drenaža smanjuje opasnost od prolećnih mrazeva

Adekvatna vazdušna drenaža između biljaka veoma je takođe značajna za uspešan uzgoj maline. Кretanje vazduha smanjuje vlažnost oko biljke i sprečava stanja koja dovode do pojava bolesti na listu. Vazdušna drenaža, istovremeno smanjuje opasnost od prolećnih mrazeva. Ukoliko se zasad zasniva na nagnutim terenima i na većim nadmorskim visinama treba znati da će se hladan vazduh kretati niz padinu prema najnižoj tački, s obzirom na to da je on lakši, što u krajnjem slučaju smanjuje opasnost od prolećnih mrazeva. S druge strane, u nekim slučajevima, zasadi maline trebali bi biti zaštićeni i od jakih vetrova, budući da oni mogu da prouzrokuju značajna mehanička oštećenja na plemenitim kulturama.

Japanci zainteresovani za uvoz srpske maline i borovnice

Nove zasade treba podići što dalje od divljih populacija maline

Iako nije kritični faktor, odabir ekspozicije površine je, takođe, veoma važan, pa bi trebao da bude razmotren pri podizanju zasada maline. Južne ekspozicije mogle bi biti korišćene za zasnivanje zasada, ali tada treba imati u vidu da bi temperatura biljaka mogla biti visoka za tokom sunčanih dana tokom zime. Tako na primer, nekoliko toplijih dana tokom januara-februara, mogli bi biti razlog stimulisanja pupoljaka, tako da bi naredni hladni talas u tom periodu, uslovio značajne štete. Istovremeno, novi zasadi bi trebali biti podizani što udaljenije od divljih populacija maline. Naime, divlji zasadi ovih vrsta voćaka u krugu od 300 metar moraju biti eliminisani, budući da isti predstavljaju izvor širenja bolesti u novopodignutim zasadima.

Leguminoze dobre predkulture za nove zasade maline

Zasade maline ne bi trebalo saditi na parcelama na kojima su kao pretkulture gajene: jagoda, paradajz, krompir, patlidžan, paprika ili stariji zasadi maline. Glavni razlog je to što su sve navedene vrste podložne oboljenju izazvanom gljivicom Verticillium venuti, koja može da preživi u zemljištu godinama i da negativno utiče na novopodignute zasade maline. Leguminoze su generalno, dobre predkulture za nove zasade maline.


Povezana biljna vrsta

Malina

Malina

Sinonim: - | Engleski naziv: Raspberry | Latinski naziv: Rubus idaeus L.

Malina je zeljasta biljka niskog rasta iz porodice ruža (Rosaceae). Rodi odmah posle sadnje, a punu rodnost dostiže u trećoj godini. Rodi jednom ili više puta godišnje. Živi u... Više [+]

Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Malina Sušenje korena Zaštita bilja Radmila Ćalić Drenaža Vodopropusnost Bolesti Zemljište Klima


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.