Smokva ima izrazitu sposobnost da iz svih izbojaka kao i nadzemnog dela stabla može razvijati korenove začetke, iz kojih se u povoljnijim uslovima razvija koren.
Smokva je toploljubiva voćna vrsta, ali zahvaljujući klimatskim promenama koje donose manje hladne zime, ona se sve više uzgaja i u kontinentalnm područjima.
Razmnožavanje zrelim, odrvenjelim reznicama (vegetativno) je najrašireniji način razmnožavanja smokve kako u svetu, tako i kod nas. Generativno (semenkama) se retko koristi, uglavnom u kreiranju novih sorti, piše u knjizi "Smokva" grupa autora (B. Bakarić, K. Brzica i Č. Omčikus).
Smokva ima izrazitu sposobnost da iz svih izbojaka (starijih i mlađih) kao i nadzemnog dela stabla (izdanaka) može razvijati korenove začetke, iz kojih se u povoljnijim uslovima razvija koren. Najviše se koriste reznice od letorasta.
Za ožiljavanje se koriste jednogodišnji izbojci, sa vršnim pupoljkom ili bez njega. Stručnjaci savetuju da je bolje koristiti one sa vršnim pupoljkom.
Najprikladnije su one dužine 30 do 40 cm koje se ožiljavaju na otvorenoj površini u rastilu. Ostale reznice za ožiljavanje u zatvorenom prostoru, koji se zagreva, te one koje se kasnije uzgajaju kao sadnice u loncima ili plastičnim kontejnerima, mogu biti i kraće, 15-25 cm. Duže imaju jači porast nazdemnog dela od kraćih.
U svakom slučaju, treba da imaju potreban broj kolenaca za razvoj korena i rast mladice. Prečnik reznice treba da bude 1,5 cm ili širi.
Njihovo uzimanje sa matičnog stabla najbolje je u januaru ili početkom februara. Kada se uzmu, orežu se na odgovarajuću dužinu, a do sadnje se čuvaju u vlažnom pesku, u prostoriji s temperaturom 1-10°C.
Smatra se da se bolje ukorenjuju i da imaju brži rast uzete sa donjeg i srednjeg dela krošnje, od onih sa gornjeg. Za rodnost mladih stabala obrnuta je tendencija, reznice uzete sa gornjeg dela krošnje brže prorode od onih sa nižih.
Ožiljavanje, tvrde stručnjaci, zavisi od sorte, a raspon kod pojedinih se kreće 60 do 90 odsto.
Na ukorenjivanje ima velikog uticaja prisustvo rezervnih hranljivih materija u pupoljcima, kolencima i međukolencima.
Navode da se primena hormona nije pokazala ekonomski opravdanom jer se one i bez njih dobro ožiljavaju.
Postavljanje reznica u stanište za ožiljavanje obavlja se u proleće. Novo tkivo (kalus) počinje da se razvija na temperaturi 10-15°C. Kada se temperatura počne da se podiže iznad 18°C, tada se razvija korenov sistem. Tlo, ili drugi supstrat, treba biti stalno vlažno i snabdeveno hranivima, što se postiže redovnim zalivanjem i prihranjivanjem.
Ako se pak ukorenjavaju na otvorenom prostoru, postavljaju se u zemljište tako duboko, da iznad nivoa zemljišta ostaju sa gornjim delom nepokrivene oko 10 cm. Posle toga, na ovaj nepokriveni deo nagrne se zemlja radi boljeg ožiljavanja. Tlo treba da bude vlažno te po potrebi ga treba zalivati.
Ako je više, sadite ih na razmaku od 15 cm u redu, a razmak redova je 100 cm. Tokom vegetacije zemljište treba učiniti rastresitim i uklaniti korov.
Vađenje sadnica najbolje je obaviti nakon završene prve vegetacije jer će već nakon druge biti znatno teže budući da se razvije previše jak koren.
Ako reznice smokve sadite na okućnici, najbolje je to uraditi odmah na mestu koje ste predvideli za nju i u budućnosti. Pazite da ne bude blizu same kuće i drugih objekata jer razvija jak koren.
Tagovi
Autorka