U slučaju da nema prskanja može doći do sušenja listova, pa i stabala zbog čega ovu bolest ne treba olako shvatati.
Navikli smo da simptome pepelnice viđamo na jabukama, ne na dunjama. Ali, u slučaju povoljnih vremenskih uslova, ova bolest može da se pojavi i na dunjama. Napada izdanke, listove i plodove.
Prouzrokovač bolesti je gljivica Podosphera oxyacanthae. Simptomi u vidu pepeljaste prevlake najčešći su na listovima, mada se, ako je jača zaraza, javljaju i na mladim grančicama i plodovima, koji gube na klasi.
Razvoju patogena pogoduje toplo ili sparno vreme praćeno kišom, ali do razvoja bolesti može doći i ako ne pada dosta kiša, tj. ako su jutra s rosom, što takođe pogoduje pojavi simptoma.
Bolest se češće javlja u zasadima u kojima se ne primenjuju mere zaštite. Jedno prskanje bakarnim sredstvima pre početka vegetacije nije dovoljno za sprečavanje razvoja gljivice. U konvencionalnim zasadima, u kojima se primenjuju redovne mere zaštite, nema simptoma, naročito ako se koriste preparati na bazi sumpora.
Pepelnica jabuka je destruktivnija bolest i češće se mora prskati, pogotovo u slučaju dužeg perioda praćenog visokim temperaturama, a dva ili tri tretmana u dunjama, dovoljna su za kontrolu. U slučaju da nema prskanja može doći do sušenja listova, pa i stabala zbog čega ovu bolest ne treba olako shvatati.
Pravo vreme za zaštitu dunje od bakteriozne plamenjače - u čemu su "cake"?
Sumpor se koristi u dozi od 30 grama u 10 litara vode, a kasnije, tokom vegetacije i 50 grama s tim što se mora paziti na temperaturu. Iznad 28 stepeni ne sme se prskati da ne bi došlo do ožegotina, ali, pošto su poslednjih godina sunčevi zraci sve jači, bilo bi dobro da se sumpor koristi na temperaturi od 18 do 25 stepeni.
Postoje i organske metode zaštite za one koji imaju malo stabala i manju površinu. Najbolji je beli luk koji se iseče na čenove (kilogram luka), prelije vrelom vodom i ostavi nekoliko časova. Nakon toga razblažuje se u odnosu 2:10, odnosno, dve litre vode s lukom u prskalicu od 10 litara.
Pomaže i soda bikarbona, kao i preslica s domaćim mlekom, jer stvaraju zaštitni sloj na površini grana i listova.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor