Šta kada se pojavi pegavost lista jagode ili pepelnica?

Prema rečima stručnjaka za voćarstvo uspešnu proizvodnju jagoda ugrožava više od 50 gljivičnih uzročnika bolesti, tri bakterioze i preko 25 vrsta virusa i fitoplazmi.

Pegavost lista jagode (Mycosphaerella fragariae) je jedna od najčešćih bolesti jagode. Tipični simptomi se pojavljuju na listu u vidu manjih tamnoljubičastih pega okruglog ili nepravilnog oblika. Centar pega kasnije postaje siv i svetao sa jasno uočljivim crvenoljubičastim prstenom. Brojne pege se spajaju i dovode do nekroze lista i njegovog sušenja, objašnjava stručnjak za zaštitu bilja Poljoprivredno stručne službe Kraljevo Branko Galović. 

Jača pojava ove bolesti je u uslovima obilnijih padavina.

Svake godine obnavljati zasad

Jagodu treba saditi na lakom i rastresitom zemljištu. Svake godine treba obnavljati zasad novim i zdravim živićima, a ne gajiti jagodu kao višegodišnju biljku. Ukoliko se ipak gaji kao višegodišnji zasad neophodno je da se lišće na kraju vegetacije pokosi i spali.

Novo lišće će biti zdravo. Na ovaj način se izbegava zaraza za sledeću sezonu. Neophodna je i preventivna primena fungicida, prvi put pred cvetanje i drugi put u fazi zametanja i rasta ploda, napominje Galović.

Simptomi i suzbijanje bolesti kod jagoda

Kako smo ranije pisali, u prosečnim godinama i uz preventivnu primenu delotvornih fungicida azoksistrobin (Quadris SC), difenkonazol (Score 250 EC) i bakarnih preparata, pomenute lisne pegavosti ne mogu ugroziti rod jagoda.

Pepelnica se brže razvija u zaštićenom prostoru

Pepelnica jagoda (Sphaerotheca macularis, S. aphanis) naseljava donju lisnu stranu, pa se zaraženo tkivo uvija prema gore, a rubni deo naličja pocrveni. Za razliku od drugih biljnih pepelnica površinski je micelije na jagodama vrlo retko vidljiv, a najvažniji ekološki uzročnik ranije pojave pepelnice u jagodama je visoka vlažnost vazduha.

Stoga se pepelnica brže razvija i veće štete pravi pri uzgoju jagoda u zaštićenom prostoru (visokim tunelima, plastenicima, staklenicima).

Moguća je zaraza još mladih i zelenih plodova, nakon čega se njihov oblik menja zbog neravnomjernog rasta zdravog i napadnutog dela. Upravo zato napad pepelnice na jagodama mnogi poistovjećuju s fiziološkim poremećajima usled neravnog đubrenja.

Pepelnicu vrlo dobro suzbijaju fungicidi iz grupe strobilurina, a u nekim razvijenim zemljama se protiv pegavosti i pepelnice nakon berbe koriste još difenkonazol, penkonazol, ističe kraljevački stručnjak.

Dodajte agroklub.rs u omiljeni Google izvor