Pretraživanje tekstova
Preporuka je da se mladari orezuju po završetku aktivnog vegetativnog rasta, obično u drugoj polovini juna i početkom jula, odnosno nakon berbe višnje, preporučuje zaječarski stručnjak za voćarstvo Mihajlo Žikić.
Zelena rezidba ima zadatak da obezbedi uslove za obrazovanje rodnih pupoljaka za narednu godinu. Utiče na razvoj stabla i smanjuje bujnost, omogućava bolju osvetljenost, te samim tim bolju obojenost, navodi Mihajlo Žikić, stručnjak za voćarstvo Poljoprivredno stručne službe u Zaječaru.
Kako smo ranije pisali, zelena rezidba je, pre svega, dopuna zimske rezidbe (na zrelo) i obavlja se tokom juna i jula. U odnosu na stadijum razvoja voćke, režu se mlada stabla u toku formiranja uzgojnog oblika krune i starija stabla u punoj rodnosti.
Prilikom zelene rezidbe jabučastih i koštičavih vrsta i sorti voćaka uglavnom se izbojci (mladari) iz tekuće vegetacije - povijaju, savijaju, pinciraju ili potpuno uklanjaju.
Odstranjivanjem suvišnih mladara odstranjuju se suvišni potrošači vode i hrane, a svetlost i vazduh lakše prodiru u unutrašnjost krune. Kod mladih zasada treba obaviti izolacije vođica, izabrati letoraste pod odgovarajućim uglovima grananja za ramene grane.
U intenzivnoj proizvodnji višnje zelena rezidba je postala obavezna i neizostavna mera. Ova rezidba dolazi do izražaja samo ako se izvede pravovremeno. Preporuka je da se mladari orezuju po završetku aktivnog vegetativnog rasta, obično u drugoj polovini juna i početkom jula, odnosno nakon berbe višnje, preporučuje zaječarski stručnjak.
Orezane voćke viškove hraniva koriste za dalji razvitak plodova i obrazovanje rodnih pupoljaka za narednu godinu. Potrebno da se odstrani i jedan deo lišća zbog smanjene vlage u zemljištu i visoke temperature vazduha u toku leta, tako da preostalo lišće normalno snabdeva voćku vodom i hranom.
Ovom rezidbom se postiče bolji kvalitet plodava. Treba istaći i da se zelenom rezidbom može završiti do 80 odsto rezidbe, a da treba zimskom rezidbom odraditi korekcije i dovršiti rezdbu.
Rezidbom višnje obnoviti stablo i povećati kvantitet i kvalitet roda
Podsetimo, rezidba je obavezna mera tokom svake godine, ali nju treba prilagođavati habitusu voćnog stabla. U prvih nekoliko godina imamo rezidbu za formiranje željenog uzgojnog oblika, a nakon četvrte godine rezidba na rod ili regulisanje rodnosti u zavisnosti od željenog uzgojnog oblika i intezivnosti proizvodnje.
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univ... Više [+]
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima
U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu održano je predavanje studentima treće godine studija na temu:
„Analiza trenutnog stanja i sistema upravljanja travnjacima u Srbiji“
Tokom predavanja predstavljen je značaj travnatih ekosistema za:
🐄 razvoj stočarske proizvodnje
🌱 očuvanje biodiverziteta
🌍 održivo upravljanje prirodnim resursima
🌾 proizvodnju kvalitetne stočne hrane
Posebna pažnja posvećena je degradaciji travnjaka, nedovoljnoj iskorišćenosti pašnjaka, kao i savremenim merama upravljanja ispašom, đubrenjem i obnovom travnjaka u uslovima sve izraženijih klimatskih promena.
Edukacija budućih stručnjaka predstavlja važan korak ka održivijem upravljanju travnjacima i jačanju otpornosti stočarske proizvodnje na klimatske izazove. 🌿