U plodoredu najbolje joj odgovaraju krastavci i dinje jer imaju slične uslove za rast i razvoj. Seje se kada temperatura u zemljištu na dubini od pet centimetra postigne 15°C, a optimalna temperatura setve je 20°C.
Bamija (Abelmoschus Esculentus) je jednogodišnja biljka iz porodice slezova. Izrazito je toploljubiva i najbolje uspeva u područjima toplije klime, a poznata je i pod nazivima damini prsti i okra.
To je orijentalna kultura koja se najčešće koristi u kulinarstvu, a služi i u kozmetičke svrhe, još od davnina. Ima lepe, krupne, dekorativne cvetove, ali je i bogate nutritivne vrednosti, kao i niskog sadržaja masti. Koristi se i u narodnoj medicini kao lek.
Postoje različite sorte koje se međusobno razlikuju prema visini, krupnoći i boji plodova.
Za dobar prinos bamije potrebno je dosta hraniva. Preporučuje se 600 do 800 kg/ha kombinovanog NPK đubrriva u razmeri 10:20:20 uz prihranu azotom tokom vegetacije dva do tri puta s 20 do 30 kg/ha. Potrebno je izbegavati prevelike količine azota kako usled povećanja nadzemne mase biljke ne bi došlo do smanjena prinosa.
U plodoredu joj najbolje odgovaraju krastavci i dinje jer imaju slične uslove za rast i razvoj. Biljka će bolje klijati ako se seme umoči, 24 sata pre sadnje, u toplu vodu.
Setva se obavlja u kasnim prolećnim mesecima kada prođe opasnost od mrazeva jer bamija ne podnosi temperature ispod 10°C. Niske temperature utiču na zastoj u rastu i onemogućavaju kvalitetan razvoj kao i temperature iznad 40°C koje uzrokuju opadanje cvetova.
Seje se kada temperatura u zemljištu na dubini od pet centimetra postigne 15°C, a optimalna temperatura setve je 20°C. Za uzgoj su najprikladnije srednje teška zemljišta, dobre strukture uz pH vrednost šest do sedam, ali i osunčana mesta.
Može se sejati direktno na otvoreno zemljište ili u zaštićene prostore, pa kada prođe opasnost od mrazeva rasaditi na otvoreno. Uzgojem iz rasada pre će dati plodove.
Rasad se uzgaja šest nedelja pre rasađivanja na otvoreno, a temperaturu dok biljka ne nikne treba održavati na 21°C. Kod visokih sorti vrhovi mogu da se pinciraju kada biljke budu visoke oko 40 cm. Na taj način biljka će se bolje razgranati i imati više bočnih grana.
Za direktnu setvu dubina je tri do pet centimetra, međuredni razmak zavisi od sortnih karakteristika, a budući da raste bujno trebaće joj više prostora. Stoga, neka razmak između svake biljke bude od 30 do 50 cm, a prostor između bankova ostavite od pola do jednog metra.
Za patuljaste sorte potreban je manji razmak. Ukoliko su zadovoljeni svi uslovi setve, biljke bi mogle da niknu za otprilike dve nedelje.
Nakon što iznikne, potrebno je da se pravilno neguje. Voli puno vlage pa je treba često zalivati, a u početku će rasti sporije i tada joj najviše smeta nedostatak vode. Ukoliko se odlučite za navodnjavanje, odaberite sistem "kap po kap" kako bi se smanjilo zadržavanje vode i razvoj bolesti.
Potrebno je redovno okopavanje, a u prolećnim mesecima se po potrebi usev proređuje.
Kako napraviti kompostni čaj koji podstiče zdrav rast biljaka
Kada biljka razvije drugi list, važno je nađubriti, možete koristiti i kompostni čaj. Kasnije u letnim mesecima kada biljka naraste treba joj osigurati dodatnu potporu.
Oko šest nedelja nakon setve počinje cvetanje, a ubrzo nakon toga i berba. Plodovi se beru dok su još mladi, jer kasnije postaju vlaknasti. Budući da čvrsto stoje na stabljikama, plod se malo zavrne i otkine, a radi toga se preporučuje berba pomoću makaza ili nožića.
Prilikom berbe treba biti oprezan, jer kod nekih ljudi njene dlačice izazivaju alergijsku reakciju, pa obucite odeću dugih rukava i nogavica, pogotovo ako je reč o starijim biljkama.
Ubrani plod treba brzo da se upotrebi, a može da se čuva oko četiri dana na temperaturi od 10°C ili u frižideru. Takođe, može da se naniže na konac i konzervira sušenjem.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka