• Plastenik
  • 30.03.2020. 10:30
  • Sremski okrug, Vojvodina , Ruma

Najmoderniji plastenik ima poljoprivredna škola u Rumi

Vrednost projekta je oko 325.000 evra, a sufinansiran je iz Intereg IPA programa prekogranične saradnje Mađarska-Srbija 2014-2020, u cilju unapređenja ruralnih sredina i veće šanse za zapošljavanje. Projekat je okupio preko 300 mladih ljudi u tri inkubatora, u Rumi, Vršcu i Futogu.

Najmoderniji plastenik ima poljoprivredna škola u Rumi
Foto: Zlatko Markovinović

Srednja poljoprivredno prehrambena škola "Stevan Petrović Brile" u Rumi ima najsavremeniji plastenik za povrtarsku proizodnju, namenjen obuci đaka i članovima inkubatora u projektu "AGRINNO-Inovativan pristup u poljoprivredi".

Plastenička proizvodnja za izvesniju budućnost Drljana

Radi se o savremenom plasteniku sa modernom opremom, u kom se putem mobine aplikacije može upravljati svim uslovima u procesu proizvodnje, bilo da se radi o navodnjavanju ili provetravanju, proveriti stanje u plasteniku, bez potrebe za prisustvom poljoprivrednika. Ovaj projekat prekogranične saradnje između Srbije i Mađarske podrazumeva podizanje najmodernijih plastenika u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad i poljoprivrednim školama u Rumi, Vrbasu i Futogu, u cilju unapređenja povrtarske proizvodnje i saradnje sa partnerima na istom projektu u Mađarskoj, oblasti Čongrad.

"Mi smo u obavezi da se narednih pet godina staramo o plasteniku, nadamo se da će i po završetku ovog roka ostati kod nas, na zadovoljstvo učenika, nas profesora i zainteresovanih povrtara, odnosno svih koji su zainteresovani za inovacije u poljoprivredi", rekla je Bojana Gravonja, profesor poljoprivredne škole u Rumi i predsednik Udruženja građana "Agrino Ruma".

Plastenik koji 'radi' umesto vas, opremljen je modernom tehnologijom

"Plastenik najnovije generacije mnogo toga 'radi' umesto vas. Opremljen je savremenom informacionom opremom, kao i uređajima poput dinamo-metra, koji meri težinu povrća do 20 kilograma i jačinu proboja, pehametra, ecemetra, luksmetra, termometra i infracrvenog termometra, koji meri temperaturu biljke i laser distansa, koji meri površinu unutar razmaka biljke. Oprema podrazumeva i softver, odnosno aplikaciju, pa se mnogo toga može uraditi putem mobilnog telefona, bez fizičkog prisustva u plasteniku", istakla je Gravonja.

Učenici u plasteniku već uzgajaju zelenu salatu i cveće

Ovo je jedini takav plastenik u Sremu, gde svi zainteresovani sremski povrtari, postojeći i budući, mogu da se obučavaju i saznaju koje su to inovacije u plasteničkoj proizvodnji. Nekolicina njih je već uključena u rad  inkubatora, ali, kako kažu u školi, vrata su otvorena za sve koji žele da unaprede proizvodnju u oblasti plasteničkog gajenja povrća. Učenici, smera poljoprivredni tehničar, već uveliko na časovima praktične nastave rade u ovom plasteniku, gde trenutno gaje zelenu salatu i cveće dan i noć. 

Prolećna setva zelene salate: Uzgoj puterice i kristalke

"Ja sam druga godina smera poljoprivredni tehničar i ovde mogu da vidim sličnosti i razlike rada u ovom modernom plasteniku i jednom klasičnom, koji imam kod svoje kuće u Velikim Radincima. Sam princip gajenja zelene salate je isti gde god da se gaji, ali ovde je pristup daleko moderniji. Pomoću tehnologije i mobilnog telefona veliki deo posla možete odraditi bez fizičkog prisustva", kaže Danilo Kovačević, iz Velikih Radinaca, učenik drugog razreda smera poljoprivredni tehničar i dodaje da to znači da možete sedeti u sobi i izvršavati neke operacije, tako možete uštedeti i na radnoj snazi, jer ne morate za sve plaćati radnike, kojih inače ima sve manje.

Neke operacije u plasteniku možete obaviti iz svoje sobe, kaže Danilo Kovačević, jer je radne snage sve manje

"Neki poslovi su isti, poput okopavanja i standardne nege, koja mora da se sprovodi svuda."

Razmena iskustava i studijska putovanja u Mađarsku

Osim toga, projekat je podrazumevao razmenu iskustava, edukativne radionice i studijska putovanja naših povrtara u Mađarsku. Prvi put je Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo vodeći partner u međunarodnom projektu, a priključili su se i novosadski Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Fond Evropski poslovi, poljoprivredne škole u Rumi, Futogu i Vršcu, sa naše i neprofitno d.o.o. za razvoj Županije Čongrad, sa mađarske strane.

Život i rad na selu im omogućio slobodu, kreativnost i poslovni uspeh

Vrednost projekta je oko 325.000 evra, a sufinansiran je iz Intereg IPA programa prekogranične saradnje Mađarska-Srbija 2014-2020, u cilju unapređenja ruralnih sredina i veće šanse za zapošljavanje. Projekat je okupio preko 300 mladih ljudi u tri inkubatora, u Rumi, Vršcu i Futogu. Projektni partneri, istakli su da su definisali nove prioritete u okviru "Agrino 2" projekta. U novom projektu je proširena delatnost, pa su uključene i alterativne biljne vrste, lekovito i začinsko bilje, sve u cilju atraktivnosti za razvoj biznisa i ostanak mladih na selu.


Autor

Zlatko Markovinović

Više [+]

Glavni i odgovorni urednik televizije "Fruška gora", autor i voditelj poljoprivredne emisije "Zdrav domaćin".

Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo