• Podaci o parceli
  • 11.10.2026. 07:00

Poslednje mahune su obrane: Šta proizvođač sada treba da uradi na parceli?

Kraj berbe nije kraj proizvodnje. Nekoliko beleški nakon poslednje berbe može pomoći da se iste greške ne ponove i da se naredna sezona bolje isplanira.

Poslednje mahune su obrane: Šta proizvođač sada treba da uradi na parceli?
Foto: Dalila Ivanković Memić

Berba mahuna u mnogim povrtnjacima je pri kraju. Poslednje mahune skidaju se sa biljaka, parcele se polako prazne, a pažnja proizvođača već se prebacuje na druge poslove. Ipak, upravo je ovo trenutak kada vredi zadržati se na parceli još malo.

Dok su ovogodišnji rezultati još sveži, lako je videti gde je proizvodnja dobro funkcionisala, a gde su se pojavili problemi. Koliko je dugo trajala berba, kada je počeo pad prinosa, da li su mahune pred kraj bile sitnije, da li je bilo dovoljno cvetova, kako je usev reagovao na visoke temperature i da li je navodnjavanje bilo dovoljno – sve su to podaci koji mogu biti korisniji od bilo kakve opšte preporuke za narednu sezonu.

Nemojte pamtiti sezonu - zapišite je

Jedna od najjednostavnijih stvari koju proizvođač može da uradi nakon završetka berbe jeste da zapiše nekoliko osnovnih podataka o svakoj parceli.

uši na mahunama
Zapišite ako su se tokom vegetacije pojavili problemi s bolestima ili štetočinama (Foto: Bojan Kecman)

To ne mora da bude nikakva složena evidencija. Dovoljno je zabeležiti datum setve, sortu, početak berbe, približan broj berbi, period u kojem je prinos bio najveći i trenutak kada je počeo značajnije da opada. Uz to, vredi zabeležiti i kada je usev navodnjavan i da li su se tokom vegetacije pojavili problemi sa bolestima ili štetočinama. Ovakva evidencija posebno dobija na značaju kada se uporede dve parcele. Ako su na istoj lokaciji, ali uz različit režim navodnjavanja ili različit rok setve, dale različite rezultate, proizvođač već ima početne podatke za planiranje naredne proizvodnje.

Bilo je cvetova, ali nije bilo mahuna?

Jedan od problema koji se tokom sezone često uočava tek nakon završne analize jeste veliki broj cvetova uz relativno slabo formiranje mahuna. Visoke temperature i suv vazduh mogu negativno da utiču na cvetanje i oplodnju pasulja i boranije. Upravo u fazi cvetanja biljka ima povećane potrebe za vodom, a njen nedostatak kasnije se može odraziti na slabije formiranje mahuna. Zato nije dovoljno zabeležiti da je "bilo previše vruće". Mnogo je korisnije pokušati da se vremenski uslovi povežu sa onim što se dešavalo na parceli.

Ako je nakon nekoliko izrazito toplih dana usledio nagli pad broja novih mahuna, taj podatak treba uzeti u obzir prilikom planiranja naredne setve. Možda je rok setve bio prekasno određen za određenu lokaciju, možda navodnjavanje nije moglo da zadovolji potrebe biljke ili je parcela jednostavno previše izložena visokim letnjim temperaturama.

Navodnjavanje se najbolje procenjuje poređenjem rezultata

Boranija nema naročito dubok korenov sistem, pa dostupnost vode u površinskom sloju zemljišta može značajno da utiče na proizvodnju. Posebno su osetljive faze cvetanja i formiranja mahuna. Zato nakon berbe vredi postaviti jednostavno pitanje: da li je način navodnjavanja koji smo koristili ove godine bio dovoljan?

Ako su biljke između dva navodnjavanja vidljivo venule, ako je zemljište brzo gubilo vlagu ili je nakon nekoliko toplih dana dolazilo do pada kvaliteta mahuna, problem možda nije bio samo u količini vode već i u rasporedu navodnjavanja.

mahune
Kvalitet mahuna često će dati bolji odgovor od bilo kojeg opšteg pravila (Foto: Depositphotos/AlterPhoto)

Na manjim proizvodnim površinama posebno se može uporediti deo parcele koji je redovno navodnjavan sa delom koji je zbog tehničkih ili drugih razloga duže ostajao bez vode. Razlika u broju i kvalitetu mahuna često će dati bolji odgovor od bilo kog opšteg pravila.

Kod navodnjavanja je pritom važno izbegavati nepotrebno orošavanje biljaka, posebno ako postoje uslovi pogodni za razvoj bolesti. Navodnjavanje uz zemljište, na primer sistemom "kap po kap", može biti praktičnije rešenje u proizvodnji gde je takva oprema dostupna.

Sitnije mahune nisu uvek samo posledica sorte

Proizvođači dobro znaju da se kvalitet i veličina mahuna menjaju tokom proizvodnog ciklusa, ali vredi pogledati kada je ta promena počela. Ako su prve berbe bile dobre, a zatim je naglo došlo do pojave sitnijih, deformisanih ili slabije razvijenih mahuna, treba se vratiti na uslove koji su tada vladali na parceli. Nedostatak vode, visoke temperature, iscrpljenost biljke ili zdravstveni problemi mogu ostaviti vidljiv trag na završnom delu proizvodnje

Zlatna olovka, Šumadinka, Unidor: Znate li za koga se kaže "sitna boranija"?

Upravo zato nije dobro sezonu oceniti samo prema najboljoj berbi. Za proizvođača koji mahune prodaje na tržištu važna je ujednačenost kvaliteta tokom čitavog perioda berbe, a ne samo nekoliko najboljih dana.

Šta je sa parcelom nakon poslednje berbe?

Nakon završetka berbe ne bi trebalo automatski preći na sledeći posao i zaboraviti parcelu.

Prvo treba pogledati zdravstveno stanje biljnih ostataka. Ako su biljke bile zdrave, biljna masa može biti vredan izvor organske materije. Međutim, zaražene ostatke ne treba ostavljati na parceli niti ih koristiti za kompostiranje bez odgovarajućeg postupanja. Kod pasulja se mogu pojaviti antraknoza, rđa, različite bakterijske bolesti i druge bolesti koje mogu predstavljati problem i u narednoj proizvodnji.

Ako su se ove godine na mahunama ili listovima pojavile izražene pege, venuće ili truleži, to je posebno važno zabeležiti pre nego što se parcela pripremi za naredni usev.

Ista parcela sledeće godine? Dobro razmislite

Ako je mahuna ove godine dobro rodila, lako je doći u iskušenje da se na isto mesto vrati i naredne godine. Međutim, upravo je kraj sezone pravo vreme za planiranje plodoreda.

Mahune, kao i druge mahunarke, ne bi trebalo stalno uzgajati na istoj površini. Preporuke za mahune navode višegodišnji plodored, dok stručne smernice za povrtarsku proizvodnju upozoravaju da često ponavljanje iste kulture povećava rizik od nakupljanja uzročnika bolesti i štetočina, kao i jednostranog iscrpljivanja zemljišta.

Plodoredom spasite baštu: Šta kažu knjige, a šta je pokazala praksa?

Posebno je važno gledati šta je bilo na parceli pre mahuna i šta će doći posle njih. Dobar plodored ne počinje u proleće, kada se izvadi sejalica - on se planira upravo sada, nakon završetka ovogodišnje proizvodnje.

Vredi li ponovo sejati istu sortu?

Još jedno pitanje koje proizvođač može postaviti pre nego što naruči seme za narednu sezonu jeste: da li je ova sorta zaista opravdala svoje mesto na parceli? Ako je sorta dobro podnela ovogodišnje uslove, dala ujednačene mahune i omogućila više kvalitetnih berbi, to je važan podatak. Ali ako je prinos bio dobar samo na početku, a kasnije je došlo do naglog pada kvaliteta, možda vredi razmotriti drugu sortu ili drugačiji termin setve.

To ne znači da jednu sezonu treba uzeti kao konačan dokaz. Vreme, parcela i način proizvodnje svake godine menjaju rezultat. Ali upravo proizvođač koji vodi sopstvenu evidenciju može kroz nekoliko sezona da vidi koje kombinacije sorte, roka setve, parcele i navodnjavanja daju najstabilniji rezultat.

Najskuplja greška

Kada se poslednje mahune skinu sa biljaka, proizvodnja je završena samo naizgled. Za proizvođača zapravo počinje najkorisniji deo – analiza onoga što se dogodilo. Nije potrebno praviti složene izveštaje. Dovoljno je zapisati šta je bilo dobro, gde je prinos prvi počeo da opada, kako je usev reagovao na sušu i visoke temperature, kada su se pojavile bolesti, koliko je navodnjavanje zaista pomoglo i kakav je bio kvalitet poslednjih berbi.

Jer upravo se na kraju sezone najbolje vidi ono što tokom berbe često promakne. Dobra proizvodnja sledeće godine ne počinje prvom setvom. Počinje beleškama koje proizvođač napravi nakon poslednje berbe ove godine.


Autorka

Dalila Ivanković Memić

Više [+]

Doktorka prirodnih nauka s dugogodišnjim iskustvom u području tretmana i kvaliteta voda. Profesionalno se bavi projektovanjem i implementacijom rešenja za pripremu pitke i procesne vode u različitim sektorima. Zanimaju je teme povezane s poljoprivredom, kvalitetom vode, zemljišta, ishranom biljaka i održivom proizvodnjom. Kroz svoj stručni rad nastoji da približi naučna saznanja poljoprivrednim proizvođačima i široj javnosti.

Izdvojen oglas

KLUB

Mlade biljke lucerke (Medicago sativa L.) su manje otporne na sušu, te ukoliko su mlađe utoliko im je potrebno više vode, a naročito vlage u površinskom sloju zemljišta, gde se nalaze hraniva u najvećem obimu. Đubrenje u sušnim uslovima u j... Više [+]

Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo