Paradajz Roma nije visoka sorta. Može da poraste do jednog metra visine, a pogodan je za povrtare koji imaju male i ograničene prostore za gajenje.
Paradajz (Solanum lycopersicum) je najraširenija povrtna kultura, koja nije nimalo komplikovana za gajenje, bilo da se radi o sađenju u bašti ili na balkonu. Postoji veliki broj sorti koje se razlikuju po visini, boji (crvena, ružičasta, bela, crna, zelena, žuta, narandžasta, tigrasta) kao i po obliku ploda (okrugli, ovalni, kruškoliki, srcoliki, duguljasti, naborani).
Roma paradajz, poznat još kao italijanska šljiva paradajz ili pak industrijski, sorta je koja se prvo gajila u Sjedinjenim Američkim Državama, a danas se još proizvodi i u Meksiku, Velikoj Britaniji, Australiji i Rusiji.
Gajenje se ne razlikuje previše od ostalih sorti, a može da se sadi u bašti ili u saksijama na balkonu i terasi. Pogodna je za kuvanje i konzervisanje kao i za pripremu raznih soseva i supa, piše Balcony Garden Web.
Roma paradajz nije visoka sorta. Može da poraste do jednog metra visine, a pogodan je za povrtare koji imaju male i ograničene prostore za gajenje.
Dobro uspeva na organski bogatom, ilovastom i dobro dreniranom zemljištu. Podnosi blago kiselo zemljište (pH vrednost između šest i 6,5), a ako vam se učini da je zemljište preteško i vlažno, slobodno dodajte pesak i organske materije. Ova biljka mnogo voli vodu i zbog toga je neophodno zalivanje, naročito u sušnom periodu.
Potrebno joj je mnogo sunčeve svetlosti, najmanje šest sati dnevno. Roma je srednje rana sorta, a period sazrevanja joj je između 75 i 90 dana.
Što se tiče same berbe, ona nastupa kada su plodovi u potpunosti zreli jer u suprotnom imaju lošiji, bljutaviji ukus. Ovaj paradajz je najbolje da se bere kada sa svih strana dobije jarko crvenu boju, a koža postane blago mekana.
Postoji šest vrsta, a neke od njih ćete sigurno poželeti da imate u svojoj bašti.
Plum Regal je mesnati, aromatični i tamnocrveni paradajz, otporan na bolesti i štetočine. Lako se gaji, a zahteva plodno zemljište bogato fosforom i umerenim sadržajem azota.
Granadero predstavlja jarko crvenu i ovalnu sortu Roma paradajza. Kao i Plum, otporan je na bolesti i štetočine, a na plodnoj zemlji koja je umereno hladna daće odličan prinos.
Slatkastog je ukusa i idealan je za pripremu soseva i supa, a isto kao i Plum paradajz, voli zemljište bogato fosforom.
Volovsko srce: Isti naziv, drugačiji oblik - kakav je to paradajz?
Moglo bi se reći da je ova vrsta 'kraljica' industrijskog paradajza. Plodovi su krupni i ukusni, a u sebi sadrži najviše antioksidansa i likopena. Zemljište za gajenje mora biti bogato organskim materijama i dobro drenirano i zalivano.
Ova vrsta je kruškastog oblika, tamnocrvene boje sa dobrom otpornošću na sušu. Kao i druge, voli zemljište bogato organskim materijama.
San Marzano paradajz se najviše koristi u pripremi pelata, soseva i egzotičnih dodataka salati. Plodovi su svetlo crvene boje, duguljasti i ukusni.
Roma paradajz je otporan na brojne bolesti i štetočine, a najčešće ga zahvataju trulež i gljivice na listovima, dok su najčešće štetočine ljiljci (Sphingidae) koji se mogu suzbiti uljem mente.
Ako se uzgaja u saksiji, za vreme vegetacije može se jednom nedeljno prihraniti tečnim đubrivom, a i kod spoljašnjeg gajenja se s vremena na vreme preporučuje primena đubriva i komposta. Vrlo je bitno izbegavati prekomerno đubrenje azotom, jer se tako smanjuju prinosi.
Saksija visine između 30 i 40 cm i prečnika između 40 i 50 cm najbolja je za sađenje. Napunite je zemljom koja je bogata organskim materijama. U sredini napravite rupu i napunite je vodom, a kada se voda upije, u rupu stavite sadnicu paradajza i zatrpajte je tako da koren i donji deo stabljike budu pod zemljom.
Možete dodati đubrivo sa slabijim oslobađanjem kao i kompost ili neko drugo ekološko đubrivo. Paradajz bi trebalo zalivati bar jednom nedeljno, a kada je sušni period i češće.
Tagovi
Autorka