Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Solanum lycopersicum
  • 03.05.2020. 18:00

Roma ili italijanska šljiva paradajz lako se gaji i na manjim prostorima

Paradajz Roma nije visoka sorta. Može da poraste do jednog metra visine, a pogodan je za povrtare koji imaju male i ograničene prostore za gajenje.

Foto: JumpStory
  • 3.998
  • 41
  • 0

Paradajz (Solanum lycopersicum) je najraširenija povrtna kultura, koja nije nimalo komplikovana za gajenje, bilo da se radi o sađenju u bašti ili na balkonu. Postoji veliki broj sorti koje se razlikuju po visini, boji (crvena, ružičasta, bela, crna, zelena, žuta, narandžasta, tigrasta) kao i po obliku ploda (okrugli, ovalni, kruškoliki, srcoliki, duguljasti, naborani).

Roma paradajz, poznat još kao italijanska šljiva paradajz ili pak industrijski, sorta je koja se prvo gajila u Sjedinjenim Američkim Državama, a danas se još proizvodi i u Meksiku, Velikoj Britaniji, Australiji i Rusiji. 

Gajenje se ne razlikuje previše od ostalih sorti, a može da se sadi u bašti ili u saksijama na balkonu i terasi. Pogodna je za kuvanje i konzervisanje kao i za pripremu raznih soseva i supa, piše Balcony Garden Web.

Voli plodno zemljište bogato organskim materijama

Roma paradajz nije visoka sorta. Može da poraste do jednog metra visine, a pogodan je za povrtare koji imaju male i ograničene prostore za gajenje.

Dobro uspeva na organski bogatom, ilovastom i dobro dreniranom zemljištu. Podnosi blago kiselo zemljište (pH vrednost između šest i 6,5), a ako vam se učini da je zemljište preteško i vlažno, slobodno dodajte pesak i organske materije. Ova biljka mnogo voli vodu i zbog toga je neophodno zalivanje, naročito u sušnom periodu. 

Kako uzgajati paradajz naopako?

Potrebno joj je mnogo sunčeve svetlosti, najmanje šest sati dnevno. Roma je srednje rana sorta, a period sazrevanja joj je između 75 i 90 dana. 

Što se tiče same berbe, ona nastupa kada su plodovi u potpunosti zreli jer u suprotnom imaju lošiji, bljutaviji ukus. Ovaj paradajz je najbolje da se bere kada sa svih strana dobije jarko crvenu boju, a koža postane blago mekana. 

Vrste Roma paradajza

Postoji šest vrsta, a neke od njih ćete sigurno poželeti da imate u svojoj bašti.

"Plum Regal"

Plum Regal je mesnati, aromatični i tamnocrveni paradajz, otporan na bolesti i štetočine. Lako se gaji, a zahteva plodno zemljište bogato fosforom i umerenim sadržajem azota.  

"Granadero"

Granadero predstavlja jarko crvenu i ovalnu sortu Roma paradajza. Kao i Plum, otporan je na bolesti i štetočine, a na plodnoj zemlji koja je umereno hladna daće odličan prinos. 

"Sunrise Sauce"

Slatkastog je ukusa i idealan je za pripremu soseva i supa, a isto kao i Plum paradajz, voli zemljište bogato fosforom. 

Volovsko srce: Isti naziv, drugačiji oblik - kakav je to paradajz?

"Heinz"

Moglo bi se reći da je ova vrsta 'kraljica' industrijskog paradajza. Plodovi su krupni i ukusni, a u sebi sadrži najviše antioksidansa i likopena. Zemljište za gajenje mora biti bogato organskim materijama i dobro drenirano i zalivano. 

"Martino’s"

Ova vrsta je kruškastog oblika, tamnocrvene boje sa dobrom otpornošću na sušu. Kao i druge, voli zemljište bogato organskim materijama.

"San Marzano" 

San Marzano paradajz se najviše koristi u pripremi pelata, soseva i egzotičnih dodataka salati. Plodovi su svetlo crvene boje, duguljasti i ukusni.

Treba izbegavati đubrenje azotom 

Roma paradajz je otporan na brojne bolesti i štetočine, a najčešće ga zahvataju trulež i gljivice na listovima, dok su najčešće štetočine ljiljci (Sphingidae) koji se mogu suzbiti uljem mente. 

Kako i zašto zakidati vrhove i zaperke biljaka?

Ako se uzgaja u saksiji, za vreme vegetacije može se jednom nedeljno prihraniti tečnim đubrivom, a i kod spoljašnjeg gajenja se s vremena na vreme preporučuje primena đubriva i komposta. Vrlo je bitno izbegavati prekomerno đubrenje azotom, jer se tako smanjuju prinosi. 

Kako gajiti paradajz u saksiji?

Saksija visine između 30 i 40 cm i prečnika između 40 i 50 cm najbolja je za sađenje. Napunite je zemljom koja je bogata organskim materijama. U sredini napravite rupu i napunite je vodom, a kada se voda upije, u rupu stavite sadnicu paradajza i zatrpajte je tako da koren i donji deo stabljike budu pod zemljom.

Možete dodati đubrivo sa slabijim oslobađanjem kao i kompost ili neko drugo ekološko đubrivo. Paradajz bi trebalo zalivati bar jednom nedeljno, a kada je sušni period i češće.


Tagovi

Roma paradajz Solanum lycopersicum Plodno zemljište Štetočine Đubrenje Saksija Kompost


Autorka

Lucija Bencaric

Više [+]

Lucija je magistar agroekonomije. Voli da istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U ovoj bačvi nekada se čuvalo vino, a sada služi za ukras.